Grafička kartica

Izvor: Wikipedija

Nvidia Geforce 8800gtx

Grafička kartica je podsustav u računalu koji služi za prikazivanje slike na zaslonu monitora. Ona je zaslužna za ono što vidimo na zaslonu, bio to tekst, program ili igra. No, kako bi grafička kartica funkcionirala potrebno je instalirati odgovarajući upravljački program (eng. driver) koji dolazi na mediju za pripadnu grafičku karticu (obično na CD-u), ali se može naći i na Internetu.

Grafička kartica može biti integrirana na matičnoj ploči ili dolazi kao zaseban dio. Povezana je računalom putem sabirnice. Svaka kartica na sebi ima procesor, solidnu količinu memorije važnu za igranje te još neke elemente. Grafička kartica može imati jedan ili više izlaza. Većina novih grafičkih kartica ima 3 izlaza:

DVI za LCD
VGA za običan CRT zaslon
TV izlaz

Grafičke kartice koje se spajaju na matičnu ploču dolaze u nekoliko standarda i ona ovisi o sabirnici koju koristi:

PCI-E (koji se pojavljuje krajem 2004. je trenutno najkorišteniji, dok su ISA i PCI, a sada već i AGP zastarjeli i već se teže mogu naći na tržištu.

[uredi] Način rada

Moderne grafičke kartice su opremljene snažnim grafičkim procesorima koji svojom procesorskom snagom i brojem tranzistora gotovo nadmašuju glavne procesore. Ciklusi se troše na što realnije prikazivanje 3D scena, sa što većim brojem poligona i boja. Grafičke kartice su od velike važnosti velikim igračima, a tada im je jako važna memorija na grafičkoj kartici koja se kreće od 64MB, preko solidnih 128 MB, 256 MB, 512 MB, dok trenutno najjača grafička kartica na svijetu ATi HD2900XT koja dolazi sa čak 1024 MB memorije.

Sve kartice imaju određen broj "pipline-a" to jest izlaznih napona koji kontroliraju vašu sliku (vidi "Ekran"). U nove tehnologije možemo uvrstiti i vertex sheadere koji su došli i do začuđujučih 3.0 tj. prikazuju u jednom pixelu do 8 boja. Izmjena podataka je relativno spora te je trebao novi driver za takvu vrstu brzine stoga je tvrtka Microsoft producirala pomoćni softver "DirectX". Te kako su kartice postale "jače" te kako su aplikacije tražile veće resurse tako se i DirectX razvijao od 1.0 preko 2, 3, 4, 5, 6, 7.0 te 8.0 da bi naposljetku prešao preko 9.0, 9.0b, 9.0c, te nakraju došao do 10.1 (3870 i 3850 kartice). Trenutno se radi i na DirectX 11.0 koji bi trebao izaći tijekom 2009. godine.

[uredi] Dijelovi grafičke karte

Glavni dijelovi moderne grafičke kartice su:

PCB (Printed Circuit Board) je printana ploča na kojej se nalaze svi ostali dijelovi
GPU (Grapich Processing Unit) grafički procesor, ujedno i glavni dio koji prevodi binarni kod u sliku)
RAM (ili VRAM - Video Random Acces Memory), služi za pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture
Konektori
- PCI
- AGP
- PCI Express
Izlazi
- VGA (Video Graphics Array)
- DVI (Digital Visual Interface)
- Video in/Video out (VIVO)

Što je brži GPU i VRAM na grafičkoj kartici time je ona bolja i kvalitetnija. Količina memorije nije presudna iako igra ulogu u mogućnostima jedne grafičke kartice. Često neke 3D igre nisu u mogućnosti da rade sa starijim grafičkim karticama jer ih njihov GPU nemože pokrenuti. Svake godine se GPU na grafičkoj kartici neprestano unapređuje novim instrukcijama i mogućnostima. U zadnje vrijeme se sve češće promoviraju SLI i Crossfire tehnologije, praktično uparivanja dvije ili više grafičkih kartica (PCI-E obavezno) u jednu matičnu ploču. Kako bi se povećala snaga i brzina GPU-a, na najjače (high end) grafičke kartice se ugrađuju dva grafička procesora. U teoriji bi tako spojeni procesori trebali biti dva puta brži i moćniji od jednog, no u praksi su performanse osjetno manje.