Gvanako

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gvanako
Lama guanicoe 2005-02-13.jpeg
Status zaštite

Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Camelidae
Rod: Lama
Vrsta: L. guanicoe
Dvojno ime
Lama guanicoe
(Müller, 1776)
Područje života

Gvanako (lat. Lama guanicoe) elegantna je, skladno građena životinja nalik devi koja nastanjuje predjele Južne Amerike.

Izgled[uredi VE | uredi]

Gvanako je visok otprilike 175 centimetara, i teži otprilike 90 kilograma. Poput ljame, prekriven je dvostrukim slojem grubog pokrovnog krzna i mekanog osnovnog krzna, koje je još nježnije i radi toga mnogo cjenjenije od krzna alpake (iako gvanako ima manje krzna od alpake). Gvanakovo je mekano runo slabije kvalitete samo od krzna vikunje, bliskog gvanakovog srodnika. Boja krzna ne razlikuje se previše između jedinki, varirajući od svijetlosmeđe do tamne boje cimeta i bijelog donjeg krzna. Gvanakovo je lice sive boje, i ima malene uspravne uši. Veoma je upadljiv zbog svojih velikih, opreznih smeđih očiju, aerodinamičnog oblika i energičnog koraka. Idealan je za držanje u velikim stadima na otvorenim pašnjacima.

Stanište i način života[uredi VE | uredi]

Gvanakovo je prirodno stanište Južna Amerika (Bolivija, Peru, Ekvador, Čile, Argentina). Najbrojniji su u Čileu, dok ih u Boliviji uzgajaju bolivijski Indijanci, s namjerom da povrate njihovu populacijsku stabilnost. Žive u visokom gorju, ali se ponekad spuštaju i u nizine. Živi u stadu koje se sastoji od 4-10 ženki s jednim mužjakom. Kada se nađe u opasnosti, gvanako će pljunuti grabežljivca, u namjeri da ga zastraši.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Gvanako spolnu zrelost dosegne nakon 2-3 godine. Sezona parenja traje tijekom čitave godine, a ženka mladunče nosi 320-330 dana.