Južna Amerika
Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje. Južna Amerika je okružena Tihim oceanom (zapad), Atlanskim oceanom (istok) i Sjevernom Amerikom (sjever). Južna Amerika je povezana sa Sjevernom Panamskim kanalom. Površina joj iznosi 17.938.000 km², a broji 385.742.554 stanovnika, s prosječnom gustoćom stanovništva 21,4 stanovnika po km².
Amerika je dobila ime 1507.g. kada su je kartografi Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann nazvali prema Amerigu Vespucciju, prvom europljaninu koji je pretpostavio da novo otkrivene zemlje nisu Indija nego potpuno novi svijet.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Podrobniji članak o temi: Povijest Južne Amerike
Vidi i: Istraživanje Amerike te Kolonizacija Južne Amerike
Smatra se da su Sjevernu, pa zatim i Južnu Ameriku naselili prvi ljudi iz područja današnje Rusije prelaskom Beringovog tjesnaca, koji je u prapovijesti bio kopneni most, iako se neka istraživanja ne uklapaju u tu teoriju. Prvi dokazi o poljoprivredi u Južnoj Americi potiču iz vremena 6500 g.pr.Kr., prva poznata naselja nalaze se na jugozapadnoj obali Ekvadora (Valdivia), dok se prva poznata civilizacija razvila u Peruu (Norte Chico). Tijekom godina u vremenu prije dolaska Europljana na području Južne Amerike razvile su brojne civilizacije, od kojih je najpoznatija civilizacija Inka. Godine 1492. Kristofor Kolumbo otkrio je Ameriku i tako je Južna Amerika zajedno sa Sjevernom postala kontinent Novog svijeta, te je počelo vrijeme kolonizacije. U ranom 19. stoljeću u Južnoj Americi počinju ratovi za nezavisnost pojedinih kolonija, dok neke kolonije postaju samostalne tek u drugoj polovici 20. stoljeća. U današnje vrijeme je jedino je Francuska Gvajan dio Francuske.
[uredi] Zemljopis
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Južne Amerike
Kroz 7 država Južne Amerike prolazi planinski lanac Ande s najvišim vrhom Aconcagua od 6 960 m. To su Venezuela, Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija, Argentina i Čile. Dvije države koje nemaju izlaz na more su Bolivija i Paragvaj. Najmanja država kontinenta je Surinam od 163.270 km2, a najveća Brazil od 8.511.970 km2. Oplakuju ga obale Atlantskog i Tihog mora. Ognjena zemlja, na jugu Južne Amerike, najbliže je kopno Antarktici. Južna Amerika prostire se u žarkom pojasu (središnja Južna Amerika, više sjeverna) i južnom umjerenom pojasu (središnja i južna Južna Amerika).
U Južnoj Americi nalaze se najviši vodopad na svijetu Anđeoski vodopad u Venezueli; najveća rijeka (po volumenu vode) Amazona; najduži planinski lanac Ande (s najvišim vrhom Aconcagua 6.962 m); najsuše mjesto na planeti pustinja Atacama; najveća prašuma Amazonska prašuma; najviši glavni grad La Paz, Bolivija; najviše komercijalno plovno jezero na svijetu Titicaca; i ne brojeći istraživačke stanice na Antarktici, najjužnije stalno naseljeno mjesto Puerto Toro, Čile.
Popis država Južne Amerike (abecednim redom):
Popis zavisnih teritorija:
[uredi] Tablica država i teritorija (po gustoći stanovništva)
U ovaj popis nisu uključeni otoci i sve površine koje nisu trajno naseljene. Za razliku od podataka o površini pojedinih zamalja, ovdje su u ukupnu površinu uključene i rijeke, jezera, rezervari, pa će brojke biti nešto veće.
| Zemlja | Gustoća | Površina | Stanovništvo |
|---|---|---|---|
| (/km2) | (km2) | (2007 procjena) | |
| Ekvador | 53 | 283,560 | 14,404,627 |
| Kolumbija | 38 | 1,138,910 | 43,662,819 |
| Venezuela | 28 | 912,050 | 25,964,288 |
| Peru | 23 | 1,285,220 | 29,214,767 |
| Brazil | 22 | 8,511,965 | 188,250,369 |
| Čile | 21 | 756,950 | 16,040,751 |
| Urugvaj | 20 | 176,220 | 3,479,485 |
| Paragvaj | 16 | 406,750 | 6,310,088 |
| Argentina | 14 | 2,766,890 | 39,325,166 |
| Bolivija | 8.3 | 1,098,580 | 9,073,440 |
| Gvajana | 3.3 | 214,970 | 710,232 |
| Surinam | 2.7 | 163,270 | 437,761 |
| Francuska Gvajana (Fr.) | 2.0 | 91,000 | 184,067 |
| Falklandi (V.B.) | 0.25 | 12,173 | 3,100 |
[uredi] Vanjske poveznice
- (engl.) South America
|
||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||
