Ekvador

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Ekvador
República del Ecuador
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
La Paz y el Bienestar, la Gloria y el Triunfo
(španjolski: "Mir i blagostanje, slava i trijumf")
Himna
Salve, Oh Patria
Položaj Ekvadora
Glavni grad Quito
Službeni jezik španjolski (govore se i kečuanski i drugi indijanski jezici)
Vlada
 - Predsjednik Rafael Correa
Neovisnost Od Španjolske 24. svibnja 1822.
Površina 71. po veličini
 - ukupno 283.560 km2
 - % vode 8,8% %
Stanovništvo 62. po veličini
 - ukupno (2002) 13.183.978
 - gustoća 36/km2
Valuta američki dolar1 (100 centa)
Pozivni broj 593
Vremenska zona UTC -5 (-6 na otočju Galapagos)
Internetski nastavak .ec
(1) do 2000. sucre

Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana. Graniči na sjeveroistoku s Kolumbijom i na jugoistoku s Peruom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kada su Inke u 15. stoljeću osvojili današnji Ekvador i uključili ga u svoje carstvo u njemu su već dugo postojale napredne staroameričke kulture. Španjolska je zauzela ovo područje 1534. godine i novi su doseljenici postali društvena elita. Indijanci su ubrzo desetkovani zaraznim bolestima, a bili su i prisiljavani na rad za Španjolske veleposjednike.

Godine 1822. Ekvador dobiva neovisnost od Španjolske i postaje dio Velike Kolumbije pod vodstvom Simona Bolivara. Ova se država 1830. raspada na Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador.

Devetnesto stoljeće je u povijesti Ekvadora poznato po slabosti države i nestabilnosti. Do liberalne pobune Eloy Alfaroa 1895. zemljom uglavnom vladaju predsjednici povezani s Katoličkom crkvom.

Između 1904. i 1942. Ekvador u ratovima sa susjedima gubi velik dio teritorija. Najveći i najvažniji bio je rat s Peruom 1941. godine koji je formalno završen tek 1998. kada je Ekvador priznao gubitak svojih istočnih područja.

Vlast[uredi VE | uredi]

Predsjednik, potpredsjednik i članovi kongresa biraju se na četri godine. Vlada ima petnaest ministarstva. Guverneri pokrajina i gradonačelnici biraju se izravno. Suce vrhovnog suda doživotno imenuje kongres.

Vanjska politika[uredi VE | uredi]

Članica je Andske grupe zemalja.

Politička podjela[uredi VE | uredi]

Provincije Ekvadora

Ekvador je podjeljen na 24 provincije (Provincia na španjolskom). To su (st. 2010):

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Mapa Ekvadora

Ekvador se nalazi u zapadnom dijelu Južne Amerike, između Perua i Kolumbije. Ukupna površina Ekvadora je 283.560 km². Od toga je 276.840 km² kopnena površina, a 6.720 km² voda. Čuveno otočje Galápagos dio je Ekvadora.

Ekvador ima obalu na Tihom Oceanu u dužini od 2.237 km. S Kolumbijom graniči 590 km, a s Peruom 1.420 km. Planina Chimborazo je najviša planina u zemlji, visoka 6.267 m, dio Anda. Cotopaxi, najviši aktivni vulkan na svijetu, nalazi se u Ekvadoru.

Ekvador se dijeli na četri zemljopisna područja: otočje Galapagos, La Costa, La Sierra, i El Oriente. La costa na Špnajolskom znači obala, i nalazi se u zapadnom Ekvadoru. La sierra je središnji dio zemlje poznat po planinama, dok se u El Orienteu na istoku nalaze kišne šuma Amazone.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Nafta, koje u Ekvadoru ima dosta, je u dvadesetom stoljeću bila temelj gospdarstva. Važni su i prehrambeni proizvodi poput banana i šećera. Godine 2000. valuta Ekvadora postaje američki dolar u nadi da bi se mogla ublažiti tadašnja ekonomska kriza. Odonda ekvadorska ekonomija napreduje, ali sporo. Gospodarski problemi uvelike su utjecali na ekvadorsku politiku u prvoj polovici desetljeća.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Najveća etnička grupa su mestici (mješavina bijelaca i indijanaca) koji čine 65% stanovništva. Slijede Indijanci s 25%, a poslje njih su bijelci sa 7% ukupnog stanovništva. Godine 2003. čak 35% stanovništva je bilo mlađe od 14 godina. Pismeno je 92.5% Ekvadoraca.

Indijanci

Provincija de Esmeraldas: Atacames, Cayapas, Esmeraldas, Intas, Yambes.

Provincija de Manabi: Cancebis, Caráquez, Chones, Jipijapas, Manteños, Silos, Tosaguas.

Provincija del Guayas: Chanduyes, Chongones, Colonchis, Daulis, Huancavilcas, Punáes, Yaguachis

Provincija de Los Rios: Babahoyos, Babas, Huancavilcas, Palenques, Pimochas.

Provincija de el Oro: Machalas, Piuras, Tumbecinos.

Provincija del Carchi: Huacas, Pastos, Quillasingas, Tulcanes, Tusas.

Provincija de Imbabura: Caranquis, Chotas, Cotacachis, Miras, Otavalos, Peruchos, Pimampiros, Piscos, Pusires.

Provincija de Pichincha: Cayambis, Chillos, Cochasquíes, Colorados, Quitus.

Provincija de Cotopaxi: Alaques, Callos, Cuzubambas, Llactacungas, Mulaloes, Panzaleos, Pujilíes, Saquisilíes, Tiopullos, Toacasos.

Provincia de Tungurahua: Huapantes, Izambas, Mochas, Pachanlicas, Patates, Pelileos, Píllaros, Puruháes, Salasacas, Queros, Tisaleos.

Provincia del Chimborazo: Cajabambas, Calpis, Cibadas, Cicalpas, Guanos, Licanes, Liribambas, Puruháes, Yaruquíes.

Provincija de Bolivar: Asancotos, Chimbos, Guanujos, Guarandas, Tiquizambis.

Provincia del Cañar: Arancayes, Cañaribambas, Cañaris, Cumbes, Guapanes.

Provincia del Azuay: Cañaris, Girones, Gualaceos, Molleturos, Siccis, Tomebambas.

Provincia de Loja: Ayabacas, Chaparras, Huancabambas, Malacatos, Paltas, Piscobambas, Saraguros, Vilcabambas, Yanganas, Zarsas.

Amazonska plemena: Aucas ili Aushires, Bracamoros, Canelos, Cofanes, Jíbaros, Mainas, Quijos, Yumbos, Záparos.

Plemena iz preinkačkog doba:Atis, Cabascangos, Chicaizas, Condorazos, Hachos, Jayas, Minaloas, Pillajos, Quilagos, Quishpes, Quisquis, Tituañas, Tucumangos.

Kultura[uredi VE | uredi]

Kao i u mnogim drugim južnoameričkim zemljama kultura Ekvadora je kombinacija španjolske i kulture Indijanaca. Osjećaju se i utjecaji kulture afričkih robova. 65% Ekvadoraca su katolici.

Bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]