Hrast lužnjak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrast lužnjak
Ilustracija dijelova hrasta lužnjaka
Ilustracija dijelova hrasta lužnjaka
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fagales
Porodica: Fagaceae
Rod: Quercus
Vrsta: Q. robur
Dvojno ime
Quercus robur
L.
Područje života
Quercus robur

Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae. Narodni nazivi za hrast lužnjak su dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak.

Opis[uredi VE | uredi]

To je drvo visine do 40 m (iznimno i do 50 m), a stablo može doseći promjer i do 3 m. To je dugovječno drvo koje može doseći starost od 500 do 800 godina. Krošnja mu je široka, nepravilna i dobro razgranata.

Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10 cm), sivosmeđe boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3-4 cm), a poprečno plitkim brazdama.

Osobine[uredi VE | uredi]

Korjenov sistem mu je jako razvijen, s centralnim korijenom, koji prodire u dubinu po nekoliko metara; bočni korijeni se šire znatno u širinu. Obrazuje ektotrofnu mikorizu.

Pupovi su mu pokriveni brojnim, golim, spiralno raspoređenim ljuskama svjetlosmeđe boje. Vršni pup mu je okružen s više manjih postranih pupova.

Listovi su na dosta debelim, golim, poluokruglim, 2-10 mm dugim peteljkama; plojka je duga 8-15(-20) cm duga i 3-10 cm široka. Na osnovi nesimetrična, okruglasta ili ušasta.

Cvjetovi su jednospolni; muški su u 2-5 cm dugim resama a ženski se javljaju pojedinačno ili u grupicama do 5. Kupula mu je poluloptasta, s tankim zidovima, 7-12(-20) mm visoka, 7-14(-23) mm široka, pokrivena sitnim, 1-2 mm širokim ljuskama. Cvate u travnju i svibnju.

Plod hrasta je žir - oko 1,5-5 cm dugačak, 0,7-2,7 cm širok s površinskim uzdužnim prugama, svjetlosmeđ ili žućkast. Viri iz kupule 1/2 do 2/3 dužine žira; visi na 2-3(-6) cm dugoj peteljci. Sazrijeva u rujnu i listopadu.

Biološke oznake su mu da je jednodomna, anemofilna, heliofitna, mezofilna vrsta.

Razmnožavanje može biti sjemenom (spolno razmnožavanje) i vegetativno (bespolno razmnožavanje).

Stanište[uredi VE | uredi]

Hrast lužnjak zahtijeva duboka, glinovita ili pjeskovita, plodna, pretežno vlažna zemljišta, s visokom razinom podzemnih voda. Teže uspijeva na plitkom i suhom zemljištu. Zato su lužnjakova staništa pretežno na iluvijalno-deluvijalnim tlima nizinskih ili blago brežuljkastih terena. Tu je on zastupljen u čistim lužnjakovim šumama ili u mješovitim sastojinama s grabom, poljskim jasenom i dr. Opisan je veliki broj zajednica u kojima lužnjak ima vidnu ulogu, a u poznatoj slavonskoj hrastovoj šumi (Genisto - Quercetum roboris Horvat) lužnjak je edifikator. Opća rasprostranjenost mu je gotovo cijela Europa, Kavkaz, i Mala Azija.

Korištenje[uredi VE | uredi]

Hrast lužnjak ima uske žućkastobijele godove, dok je sredina svijetlo do tamno smeđe boje. Srednja gustoća sirovog drveta je oko 0,65 (0,39 - 0,93) g/cm³. Hrastovina je tvrda, žilava, vrlo trajna i dobro se obrađuje. Koristi se za različite svrhe: kao građevinsko drvo, za željezničke pragove, grede i stupove. U unutrašnjem uređenju, od nje se izrađuju različite vrste podnih obloga, izrađuju se stepenice i namještaj. Visokokvalitetna hrastovina se koristi za izradu furnira a od nje se izrađuju i vrlo kvalitetne i cijenjene bačve. Osim toga, ona je i jako dobro ogrjevno drvo.

Ranije se žir u hrastovim šumama koristio za prehranu stoke i u tom su pogledu hrastove šume bile jednako značajne kao i radi korištenja drveta. Zbog gorkih sastojaka i svojeg trpkog okusa hrastov žir ima ograničenu primjenu kao ljudske hrane, iako postoje mogućnosti da se ti nedostatci uklone ili barem ublaže, ali je vrlo hranjiv za životinje. U dobrim godinama su ljudi vodili svinje u hrastove šume i tovili ih žirom.

Osim toga, nekad se hrast lužnjak, odnosno sastojci iz njegove kore, koristio i za štavljenje kože.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Quercus robur