Informacija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
„i“ kao međunarodni simbol za informacije
ASCII kodovi za riječ "Wikipedia" predstavljenu u binarnom sustavu, najčešće korištenom brojevnom sustavu za enkodiranje računalne informacije.

Informacija je rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na način koji dodaje znanje primatelju. Drugim riječima, to je kontekst u kojem su podaci uzeti.


Značenja informacija[uredi VE | uredi]

'Informacija' kao koncept ima mnoštvo značenja, od svakodnevnih pa do tehničkih uporaba. Općenito govoreći, koncept informacije je usko povezan sa notacijama ograničenja, komunikacije, upravljanja, podataka, oblika, instrukcije, znanja, značenja, mentalnog podražaja, uzroka, opažaja i predstavljanja.


Informacijsko doba[uredi VE | uredi]

Mnogi ljudi govore o informacijskom dobu kao uvodu za doba znanja ili društvo znanja, informacijskom društvu, informacijskoj tehnologiji pa iako su informatika, znanost o informaciji i računarstvo često u središtu pozornosti, riječ "informacija" je često korištena bez obraćanja odgovarajuće pažnje na različita značenja koja je poprimila.

Informacija kao poruka[uredi VE | uredi]

S pojmom informacija susrećemo se u najraznovrsnijim situacijama, od uporabe u svakodnevnom životu do one u specijaliziranim znanstvenim područjima. Ona predstavlja osnovno obilježje infromacijskog doba, informacijske znanosti, tehnologije i društva. Od mnoštva značenja koja posjeduje, u ovom dijelu obrađen je onaj aspekt informacije koji ju povezuje s konceptom poruke. Budući da se podatak i informacija nerijetko koriste kao sinonimi, važno je napraviti distinkciju između njih. Naime, definicija informacije glasi da su to podaci stavljeni u značenjski kontekst, dok je podatak izvan konteksta. Drugim riječima, podatak je beskoristan sve dok ne prenosi neku informaciju. Prema sljedećoj definiciji informacija je skup znakova koji primatelju nešto znače, odnosno otkrivaju nešto novo. Informacija je pojam s mnogo značenja ovisno o kontekstu, ali je kao pravilo usko povezana s konceptima kao što su značenje, znanje, percepcija, instrukcija, komunikacija i razni mentalni procesi. Jednostavno rečeno, informacija je primljena i shvaćena poruka. Ali prije svega, ona je rezultat procesiranja, manipuliranja i organiziranja podataka na načina da isti nadograđuju znanje osobe koja informaciju prima.

Komunikacijska teorija je numerički prikaz nesigurnosti ishoda. Povezujemo je s entropijom informacije, a samim time i sa relevantnošću poruke, tj. koliko nam je data informacija od koristi.


Osobine informacije[uredi VE | uredi]

S druge strane, poruka je materijalizirani oblik informacije. Osnovna osobina poruke jest da je informativna, odnosno da onome kome je namijenjena (primatelju) pruža neku (novu) informaciju. Informacija je uvijek o nečemu te u tom smislu može biti lažna ili istinita. Da bi bila što pertinentnija i svrsishodnija važno je da svi sudionici u komunikacijskom kanalu posjeduju određeno predznanje o datoj materiji. Iako teorija razmatra i modele koji uz primatelja nužno podrazumijevaju postojanje pošiljatelja i stoga ne pridaju važnost ideji da informacija može proizaći iz okoliša, potrebno je napomenuti da informaciju i poruku ne smijemo gledati u strogo lingvističkom kontekstu, jer čak nam i buka koja ometa tok komunikacije daje određenu informaciju.

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]