Internetski preglednik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Internetski preglednik[1][2] (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. Iz jednog od njih trenutno čitate ovaj tekst.

Najpopularniji preglednici danas su:

Jedna od opcija za hrvatski naziv bijaše i web prebirnik[3][4], jer se "preglednik" može rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin. Svi navedeni su grafički programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadržaje). Osim grafičkih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe.

Povijest internetskih preglednika[uredi VE | uredi]

HTML kao meta-jezik kojim se hipertekstualni dokumenti mogu opisivati je izmislio Tim Berners-Lee (djelatnik CERN-a) 1990/1991. godine. Prvi preglednici su bili strogo tekstualni, a veliku promjenu je 1993. godine donio NCSA Mosaic - koji je izvorno bio UNIX aplikacija ali je ubrzo prenijet i na druge operativne sustave.

1994. godine je Marc Andreesen (voditelj projekta NCSA Mosaic) pokrenuo vlastitu tvrtku - Netscape i izdao Netscape Navigator. Ubrzo nakon toga je i Microsoft izbacio Internet explorer (IE) - čime je započet rat preglednika. Zahvaljujući činjenici što je IE dolazio predinstaliran s Windowsima Microsoft je uspio postići da se danas koristi u više od 80% računala.

Netscape je odgovorio tako što je izvorni kod Netscape-a pretvorio u otvoreni kod (tj. open source), no to nije uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog preglednika. Ipak, iz tog poteza se razvio internetski preglednik kojeg danas većina stručnjaka drži kao najboljeg i najsigurnijeg - Mozilla i njegovih izvedenica kao što je Firefox.

Od tekstualnih preglednika još uvijek se, iako u vrlo malom postotku, koriste Lynx i Links.

Na Linuxu je popularan još i Konqueror, a na Macintosh OS X se često koristi Safari.

Funkcioniranje internetskog preglednika[uredi VE | uredi]

Svaki internetski preglednik je interpreter. Dakle, stranica je pisana u kodu koji Vaš preglednik nakon toga interpretira kao nešto svakome razumljivo.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Časopis Bug Stalna kolekcija
    "Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ..."
  2. Večernji list A. Be.: Izašla Opera 10.50 - najbrži internetski preglednik na svijetu, 3. ožujka 2010.
  3. Internetsko nazivlje Krešimir Pintarić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti, pristupljeno 28. ožujka 2014.
  4. Problemi hrvatskoga računalnoga nazivlja (s jezikoslovnog motrišta) Milica Mihaljević ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, pristupljeno 28. ožujka 2014.