Jozo Marević
Jozo Marević (Bagalović, Metković, Južna Hrvatska, 25. travnja 1940.), hrvatski leksikograf. Živi i radi u Velikoj Gorici.[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rodio se je 1940. u Bagalovićima. U Opuzenu je završio osnovnu školu, u Dubrovniku na Isusovačkom kolegiju (Collegium Ragusinum) klasičnu gimnaziju, diplomirao je njemački jezik i književnost i latinski jezik i književnost. Dvije je godine radio u osnovnoj školi i šest godina u srednjoj školi, a od 1971. zaposlenik je Školske knjige, nakladnika gdje je dugo vremena vodio društveno-humanističko uredništvo.[1]
Magistrirao je i doktorirao na temu pedagoškog marketinga. Na sajmu knjiga u Frankfurtu, najvećoj svjetskoj smotri knjiga, organizirao je i vodio nastup hrvatskih nakladnika od 1990. do 1994. godine.[1]
Sa skupinom povijesnih istinoljubaca iz Hrvatske i svijeta organizirao je tri međunarodna znanstvena simpozija o Bleiburgu i križnim putovima (1993. u Bleiburgu, 1994. u Zagrebu i Bleiburgu, 1995. u Bleiburgu). Uredio je tri zbornika radova s ta tri simpozija.[1]
Član je brojnih tuzemnih i inozemnih udruga i asocijacija. Ističu se:
- Svjetska asocijacija kibernetičara[1]
- Njemačko-hrvatsko društvo u Hamburgu[1]
- Hrvatsko-njemačko društvo u Zagrebu[1]
- Društvo hrvatskih klasičnih filologa[1]
- Akademija odgojnih znanosti u Zagrebu[1]
- Dopisni je član Akademije nauka iz San Marina.[1]
Istaknuta djela su mu Hrvatsko-latinski rječnik i Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik, a njegov Osmojezični medicinski enciklopedijski rječnik (latinski, engleski, francuski, njemački, španjolski, talijanski, esperanto i hrvatski) koji je objavio 2016. godine, prvi je takav na svijetu. Rječnik je koncizan i informativan, s 50 000 pojmova, odnosno jezičnih jedinica i sintagma na 3 184 stranice enciklopedijskog formata. Rječnik je stvarao više od deset godina, a napravio ga je zbog potrebe za višejezičnim rječnikom, jer premda je do sada latinski bio univerzalni jezik medicine, u novije doba sve se više odstupa od unificirane komunikacije u medicini i počinju se rabiti nacionalni jezici, što je po svijetu rezultiralo nerazumijevanjem i nesnalaženjem te je nastala potreba za ovakvim opsežnim rječnikom.[2]
Nagrade[uredi | uredi kôd]
1998. je godine dobio godišnju državnu nagradu za najbolje leksikografsko djelo Mate Ujević u prošloj, 1997. godini. Dobio ju je za djelo Hrvatsko-latinski rječnik, enciklopedijski rječnik na više od dvije tisuce stranica donosi s oko tri milijuna različitih hrvatskih obavijesnih jezičnih natuknica prevedenih na latinski jezik.[3]
2001. Dubrovačko-neretvanska županija nagradila ga je za Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f g h i j k (): Životopis Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. travnja 2017. (Wayback Machine) Jozo Marević. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
- ↑ (): Prvi osmojezični medicinski enciklopedijski rječnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. prosinca 2016. (Wayback Machine), HRT, 26. travnja 2016. Pristupljeno 24. prosinca 2016.
- ↑ (): Kultura Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. prosinca 2016. (Wayback Machine), HRT, 5. svibnja 1998. Pristupljeno 24. prosinca 2016.