Kamata
Izvor: Wikipedija
Kamata (engl. interest, njem. Zins) je cijena za prepuštanje kapitala na određeni rok, a obračunava se od dana dospijeća potraživanja.
Sadržaj |
[uredi] Vrste kamata
[uredi] Ugovorna kamata
Pravno gledano razlikuju se ugovorna i zakonska kamata. Ugovorna kamata određuje se Ugovorom, a determinirana je na tržištu kapitala ponudom i potražnjom. U Zakonu o kamatama stopa ugovorne kamate u novčanim obvezama između pravnih, te pravnih i fizičkih osoba koji stupaju u vjerovničko - dužničke odnose ne može biti viša od najviše dopuštene ugovorne kamatne stope koju na preporuku Odbora za utvrđivanje kamatnih stopa uredbom propiše Vlada Republike Hrvatske.
[uredi] Zakonska kamata
Zakonska kamata u Hrvatskoj iznosi 15% godišnje (p.a. = lat. per anno znači po godini)[1]. Zakonodavac određuje u Zakonu o kamatama i način obračuna zatezne kamate. Zatezna kamata obračunava se primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.
Pri obračunu zatezne kamate primjenjuje se ovaj matematički izraz: K = (C x p x n)/100[2]
Oznake imaju sljedeće značenje: K = zatezna kamata; C = glavnica; p = stopa zatezne kamate, n = broj godina.
[uredi] Kamate u bankarstvu
U bankarstvu se razlikuju aktivne (one koje prima banka i plaća kupac) i pasivne kamate (one koje banka plaća kupcu za njegov ulog). Banke za date kredite dopuštaju si mogućnost promjeniti kamatnu stopu.
[uredi] Kamate na kamate
Kamate na kamate jesu one koje se obračunavaju na neisplaćene kamate pribrojene kapitalu (kapitalizirane kamate). Izraz za izračunavanje kamata na kamate temelj je financijske matematike. Ukamaćivanje je izračunavanje buduće vrijednosti nekog novčanog iznosa u sadašnjosti.
[uredi] Teorije kamata
Poznate teorije kamata su:
- Klasična i neoklasična teorija kamata
- Teorija kamata po Eugen von Böhm-Bawerk
- Teorija kamata po John Maynard Keynes
- Teorija kamata po Ludwig von Mises
[uredi] Etička pitanja o kamatama
Uzimanje kamate je djelimično ograničeno po Judaizmu i Kršćanstvu, dok je u Islamu potpuno zabranjeno i smatra se za haram (grijeh). U Islamu se razvilo i islamsko bankarstvo koje posluje po ekonomskim načelima ali bez obračunavanje kamate.
[uredi] Izvori
- ↑ http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/1194.htm Uredba o visini stope zatezne kamate
- ↑ http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1773.htm Zakon o kamatama, obračunavanje zatezne kamate
[uredi] Literatura
- Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P. (2001). Leksikon menedžmenta. Zagreb. Masmedia
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
- Limun.hr - financijski portal
- [The Theory of Interest] - The Library of Economics and Liberty

