Kazba Alžira

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Kazba Alžira

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Kazba Alžira
Flag of Algeria.svg Alžir
Godina uvrštenja: 1992. (16. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, v
Ugroženost: -
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/565 UNESCO

Kazba Alžira je kazba (ar.: قصبة‎, tj. "citadela") i tradicionalna četvrt oko citadele grada Alžira. Kazba je nastala kao medina (utvrđeni stari grad) koji je gledao na otoke na kojima je još u 4. stoljeću pr. Kr. Kartaga osnovala svoje kolonije. Kao jedinstveni islamski stari grad s ostacima citadele, osmanskih palača i tradicionalnih kuća, koji je utjecao na oblik mnogih drugih gradova Magreba, 1992. godine upisana je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi. Pored brojnih sačuvanih hamama (javna kupatila), džamija i sokaka (natkrivene tržnice), u tradicionalnim kućama tu danas živi oko 50,000 stanovnika.

Karta utvrđenog Alžira iz 1816. god.
Ulica u Kazbi 1950. god.

Povijest[uredi VE | uredi]

Alžirska kazba je osnovana na ostacima antičkog Icosiuma. To je bio maleni grad na brdu iznad mora koji je bio podijeljen na dva dijela: Gornji i Donji grad. Njime su vladali Feničani, Rimljani, Berberi i Arapi.

God. 1516., turski gusar-plaćenik, Khair-al-Din, je osnovao Alžir kao prijestolnicu osmanskog dijela alžirske obale. Alžirski beg je djelovao podosta neovisno od središta Osmanskog carstva u Istanbulu, što je dovelo do vojnog i gospodarskog procvata Alžira. Izgradnja grada se nastavila do 17. stoljeća, i iako je Alžir bio turski grad u njegovoj arhitekturi su se kombinirali utjecaji arapsko-mediteranske arhitekture s turskom vojnom arhitekturom u kojem ova druga nije nikada dominirala. Sam lokalitet je uvjetovao nastanak dugih vijugavih ulica i izmjenjivih meandara ulica antičkog grada.

Tijekom francuske okupacije (1830.-1962.) neki dijelovi grada su uništeni, većinom zbog nerazumijevanja zapadnjaka za islamsku arhitekturu, ali se od 1920-ih pokušava očuvati Stari grad. Zaštita Kazbe se počela provoditi 1970-ih, a u pravo je u tijeku obnova tradicionalnih građevina, ali i vješta modernizacija infrastrukture Kazbe na takav način da se neće narušiti integritet starog grada. No, Reuters je u kolovozu 2008. godine objavio kako je Kazba u stanju nebrige i nekim dijelovima prijeti urušavanje[1].

Odlike[uredi VE | uredi]

Osim originalnog arapsko-mediteranskog plana grada koji se pruža od citadele na brdu, sve do morske obale i luke, grad je prepun raskošno uređenih privatnih kuća koje svjedoče o bogatstvu Alžira u 16. stoljeću. Tu su također i palača reisa Dar Aziza, ali i džamije kao što su:

  • Almoravidska Džamija El Kebir koja je najstarija u gradu, ali joj je današnji izgled iz 1794. godine
  • Džamija Reisa Alije Betčnina iz 1623. godine
  • Osmanska Džamija el Džedid iz 1660. godine s velikom kupolom iznad četiri manje
  • Džamija Ketčua s dva minareta koju je 1794. godine izgradio Beg Baba Hasan

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kazba Alžira
  1. William Maclean, A ray of hope for Algeria's crumbling Casbah?, Reuters 31. kolovoza 2008. (engl.) Prezeto 19. svibnja 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 36°47′00″N 03°03′37″E / 36.783333°N 3.06028°E / 36.783333; 3.06028