Alžir (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Alžir
الجزائر‎ al-Džazā’ir
Morska obala grada Alžira
Morska obala grada Alžira
Službeni pečat Alžira
Pečat
Nadimak: Bijeli Alžir ; Blistavi Alžir
Koordinate: 36°42′N 3°13′E / 36.7°N 3.217°E / 36.7; 3.217Koordinate: 36°42′N 3°13′E / 36.7°N 3.217°E / 36.7; 3.217
Država Flag of Algeria.svg Alžir
Vlast
 - Guverner Khalida Toumi
Površina
 - Ukupna 273 km²
 - Područje utjecaja 865 km²
Visina 1-10 m
Stanovništvo (1998.)
 - Grad 1.519.570
 - Gustoća 7.908,6 stan./km²
 - Područje utjecaja 3.456.701 (2008.)
 - Gustoća područja utjecaja 3.996,2 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
Poštanski broj 16000-16132
Zemljovid
Alžir na karti Alžir
Alžir
Alžir

Alžir ili Algir (ar.: ولاية الجزائر, Medinat al-Džaz'ir, ili skraćeno دزاير‎ Al-Džaz'ir; fr.: Alger) je luka i glavni grad Alžira. Leži amfitreatalno oko zapadnog dijela istoimenog zaljeva Sredozemnog mora. Smješten je na padinama Sahela, brdskog lanca gorja Atlas, paralelnog s obalom.

Stari, gusto naseljeni dio grada (tzv. Kazba Alžira) karakteriziraju strme, uske ulice, nadsvođena stubišta i mnoga muslimanska groblja (najpoznatije El Kettar). Zbog toga je 1992. godine Kazba Alžira upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi. Novi dio moderno je izgrađen sa širokim ulicama, palačama i parkovima; većinom iz francuskog kolonijalnog doba (1830-1962).

Satelitska slika Alžira

Alžir je kulturno središte sjeverne Afrike. Sveučilište s pravnim, medicinskim, farmaceutskim i filozofskim fakultetima; astronomski, meteorološki i geofizički opservatorij; geografski institut, institut za istraživanje Sahare, za orijentalne znanosti i za islamska pitanja; knjižnica, muzej.

U predgrađima je prehrambena, kemijska i petrokemijska industrija; brodogradnja. Luka Alžir ubraja se među najaktivnije i najbolje opremljene luke sjeverne Afrike. Željezničkom prugom spojen je s Tunisom i Marokom. Ima međunarodni aerodrom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Oko 1200. pr. Kr. Feničani su naselili prostor današnjeg Alžira i osnovali su naselje Ikosim. Kasnije su njime vladali numidijski kraljevi, dok nije postao rimski grad Icosium. God. 944. osnovano je naselje iz kojeg se razvio današnji Alžir. Od 13. stoljeća u vlasti sultana od Tlemcena, a 1514. postaje uporište Berberskih gusara koji su kroz tri stoljeća ugrožavali krščanske brodove. Francuzi su ga osvojili 1830. i držali ga svojim dok 1962. nije oslobođen. U Drugom svjetskom ratu grad Alžir su Saveznici oslobodili 9. studenoga 1942.. Bio je zadnjim gradom kojeg su Saveznici oduzeli Osovinskim silama u operaciji Baklja.

Klima[uredi VE | uredi]

Alžir se nalazi u sredozemnoj klimatskoj zoni s toplim suhim ljetima i hladnim vlažnim zimama. Prosječna godišnja temperatura iznosi 18,2°C. Najtopliji mjesec je kolovoz s prosječnom temperaturom od 25,2°C, dok su najhladniji siječanj i veljača s prosječno 12,2 do 12,6°C. Vjetar s mora donosi osvježenje ljeti, a zimi su česte nepogode s dosta kiše. Dana 9. studenog 2001. godine, u gradu je u jakom nevremenu stradalo 672 ljudi, a 1500 obitelji je ostalo bez krova nad glavom. Prosječna godišnja količina padalina je 598 milimetara. Najviše kiše padne između studenog i veljače.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Alžir ima partnerske ugovore sa slijedećim gradovima:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Grad Alžir
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Grad Alžir