Kisbeszterce

Izvor: Wikipedija

Kisbeszterce je selo u središnjoj južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 7,47 km četvornih.

Ime[uredi | uredi kôd]

Ime dolazi od stare slavenske riječi bistrica.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na 46° 12' sjeverne zemljopisne širine i 18° 2' istočne zemljopisne dužine, sjeverozapadno od Mečeka. 2 km zapadno je Bakóca, 4 km sjeverozapadno je Tormás, Baranyaszentgyörgy je 4,5 km sjeverno sjeverozapadno, Mindszentgodisa je 1,5 km sjeveroistočno, Kishajmás je 3 km istočno, Karácodfa je 2 km jugoistočno.

Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Šaškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7391.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U povijesnim izvorima od 1542. se spominje pod imenom Byztrice. Oznaka "Kis" (Mala) označava da postoji mogućnost da je postojalo selo s oznakom "Velika" ("Nagy").

Srednjovjekovnu crkvu su srušili Turci, a kamen od nje su iskoristili da bi ojačali sigetsku tvrđavu. Mještani su tada sakrili tri crkvena zvona u bunaru.

Neki istraživači tvrde da je na mjestu Kisbeszterce i Felsőmindszenta se nalazilo jedno selo, o čemu svjedoči hidronim Lasnica. U vrijeme turske vlasti stanovnici su bili Mađari, a kasnije su se doselili Hrvati i Srbi, no njihovo selo, groblje i crkva nisu pronađeni. Ipak, hidronimi sugeriraju nazočnost tih naroda: Lazsina, Termac, Loka, Lucsis, Paksica. Nije isključeno ni da Lóka možda označava nestalo mađarsko naselje.

Interesting the charcoal-burner section of frontier, where the all-time smiths extracted coal, in an other section of frontier, Sarkalacban.

Promet[uredi | uredi kôd]

4 km istočno od sela se nalazi željeznička prometnica Selurinac-Dumvar.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Kisbeszterce ima 100 stanovnika (2001.). Mađari su danas jedina nacionalna zajednica. 92% stanovnika su rimokatolici.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]