Komarci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Komarci
xxxx
xxxx
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Infrarazred: Neoptera
Red: Diptera
Podred: Nematocera
Infrared: Culicomorpha
Natporodica: Culicoidea
Porodica: Culicidae
Raznolikost
preko 50 Rodova
Područje života
Rodovi

vidi tekst

Komarci (Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca.

Porodica ima oko 50 rodova i obuhvaća oko 33.000 vrsta. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Komarci nastanjuju sva područja na svijetu, osim polarnih područja, pustinja i područja viših od 1500 metara nadmorske visine, ali najčešće u blizini vode, neovisno o njenoj veličini i kvaliteti. No, različite vrste žive u vrlo različitim područjima.

Komarci su najaktivniji u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom noći, kada je izraženija vlažnost zraka i niža temperatura. Izuzetak od toga čini Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je stigao i u Hrvatsku, a koji bode tijekom čitavog dana, agresivniji je i potiskuje domicilnu vrstu komaraca. Ta vrsta komarca vrlo je prilagodljiva te se razvija u različitim vrstama umjetnih legla, brzo se razmnožava i osvaja nova staništa. Komarci su leteći insekti (kukci) za koje je karakteristično da im je za razvoj neophodna stajaća voda. Prirodna su legla komaraca nepresušene lokve, močvare, privremeno poplavljene površine. Umjetna legla najčešće nastaju ljudskim aktivnostima, a čine ih npr. otklopljeni spremnici za vodu, začepljeni slivnici i oluci, različiti odbačeni predmeti u kojima se nakuplja kišnica.[1]

Veliki su od 0,3 do 2 cm. Zbog svoje male građe u mogućnosti su naseliti vrlo nepristupačna staništa. Imaju usko tijelo, grbava prsa, vitke noge. Spada u opasnije štetočine jer prenosi malariju, groznicu i druge bolesti. Pri sisanju krvi komarac unosi u čovjeka sekret u kome može biti i uzročnik bolesti. Prilikom uboda mogu uzrokovati kožne promjene i alergijske reakcije. Uznemiruju i ometaju odmor, aktivnost, šetnje i boravak na otvorenom.[2] Ženke komarca nakon oplodnje moraju sisati krv jer za izgradnju jajašaca trebaju proteine. Inače se oba spola hrane nektarom i sokovima voća, koji ne sadrže protein.

Ubodi komaraca

Građa tijela[uredi VE | uredi]

  • Glava - usni organi, osjetila, složene oči i ticala
  • Prsa - noge i krila - organi za kretanje
  • Zadak - organi za probavu, izlučivanje i razmnožavanje

Spolni život[uredi VE | uredi]

Čim se izlegu, odrasli mužjaci nakon kratkog vremena formiraju svoj novi roj. Roj je kod komaraca skupina mužjaka koji se vrtložno kreću gore dolje. U takav novoformirani roj komaraca ulijeće ženka i oplođuje se sa odabranim partnerom. Kod pojedinih vrsti komaraca oplodnja se odvija u zraku, ali ipak većina vrsti za oplodnju izabere neko mirno skrovito mjesto.

Životni ciklus[uredi VE | uredi]

Ženka komarca polaže u stajaću vodu jaja iz kojih se razvijaju ličinke. Iz stadija ličinki nastaju kukuljice, a iz kukuljica se razvijaju odrasli komarci. Prva tri stadija životnoga ciklusa komarca odvijaju se u vodi, a odrastao komarac je leteći kukac. Razvoj odrasle jedinke traje otprilike od tjedan dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi vode. S javnozdravstvenog aspekta značajno je da ženka komarca mora imati krvni obrok kako bi mogla razviti i položiti jaja i zato napada, između ostalog, i čovjeka. Komarci se legu u vodama stajačicama: • polažu jajašca u vode stajačice, • u vodi se iz jajašaca razvijaju ličinke komaraca, • iz ličinki nastaju kukuljice, • iz kukuljica izlijeću odrasli komarci.[3]

Let[uredi VE | uredi]

Proučavajući let komaraca znanstvenici su utvrdili da postoje tri različita leta komaraca: migratorni, apetitivni i konzumatorni let.

Rojenje[uredi VE | uredi]

Rojenje je vrlo specifično ponašanje kukaca i njihov je način opstanka i širenja vrste. Za rojenje svakoj zajednici kukaca potrebno je uskladiti neke od uvjeta, a kod komaraca su: stanje aktivnosti komarca, prostorni odnosi, svjetlost, vjetar, zvuk, zajednica različitih vrsta komaraca te temperatura i vlažnost. Stanje aktivnosti je najznačajniji uvjet komaraca da formiraju roj.

Nova vrsta u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Aedes albopictus (Skuse, 1894.), odnosno azijski tigrasti komarac, vrsta je komaraca čije se širenje u svijetu pažljivo prati u otprilike posljednjih dvadesetak godina. Azijski tigrasti komarac prisutan je i u Hrvatskoj otprilike od 2004. godine. Vrlo se naglo širi i prilagođava novim prostorima, zdravstveno značajan kao molestantnapasnik i kao potencijalni prijenosnik različitih arbovirusa i parazita, azijski tigrasti komarac izaziva zabrinutost svih javnozdravstvenih i znanstvenih ustanova.

Zimovanje[uredi VE | uredi]

Kukci nepogriješivo predosjećaju dolazak zimskih dana prije svega kraćim trajanjem dnevne svjetlosti, nižih noćnih i dnevnih temperatura i slično, ovisno o vrsti. Većina vrsta komaraca zimu prezimljuje u stadiju jajašaca. Ženka zadnje generacije prije zime mora pomno odabrati mjesto polaganja zimskih jaja koja moraju osim vremenskih neprilika biti sačuvana i od eventualnih neprijatelja.

Sistematika (rodovi)[uredi VE | uredi]

  1. genus Abraedes Zavortink, 1970
  2. genus Aedeomyia Theobald, 1901
  3. genus Aedes Meigen, 1818
  4. genus Albuginosus Reinert, 1987
  5. genus Amianta Bode, 1953
  6. genus Amphipromeca Bode, 1953
  7. genus Anisocheleomyia Theobald, 1905
  8. genus Anopheles Meigen, 1818
  9. genus Archaeoculicus Hong, 1980
  10. genus Armigeres Theobald, 1901
  11. genus Ayurakitia Thurman, 1954
  12. genus Bakerina Bory de St Vincent, 1827
  13. genus Bironella Theobald, 1905
  14. Genus Borichinda
  15. genus Bothaella Reinert, 1973
  16. genus Burmaculex Borkent & Grimaldi, 2004
  17. genus Chagasia Cruz, 1906
  18. Genus Coquillettidia
  19. Genus Culex
  20. Genus Culiseta
  21. genus Dahliana Reinert, Harbach & Kitching, 2006
  22. genus Deinocerites Theobald, 1901
  23. Genus Eretmapodites
  24. Genus Ficalbia
  25. Genus Galindomyia
  26. genus Haemagogus Williston, 1896
  27. genus Heizmannia Ludlow, 1905
  28. Genus Hodgesia
  29. Genus Isostomyia
  30. Genus Johnbelkinia
  31. Genus Kimia
  32. Genus Limatus
  33. Genus Lutzia
  34. Genus Malaya
  35. Genus Mansonia
  36. Genus Maorigoeldia
  37. genus Mimomyia Theobald, 1903
  38. genus Ochlerotatus Lynch Arribalzaga, 1891
  39. Genus Onirion
  40. Genus Opifex
  41. genus Orthopodomyia Theobald, 1904
  42. genus Phoniomyia
  43. Genus Psorophora
  44. genus Runchomyia Theobald, 1903
  45. Genus Sabethes
  46. Genus Shannoniana
  47. Genus Tipula
  48. Genus Topomyia
  49. genus Toxorhynchites Theobald, 1901
  50. Genus Trichoprosopon
  51. genus Tripteroides Giles, 1904
  52. Genus Udaya
  53. genus Uranotaenia Lynch Arribalzaga, 1891
  54. genus Verrallina Theobald, 1903
  55. genus Wyeomyia Theobald, 1901
  56. Genus Zeugnomyia

Izvori[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Komarci

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Culicidae