Kulturno dodvoravanje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Kulturno dodvoravanje (eng. cultural cringe) u društvenim znanostima i socijalnoj antropologiji je vrsta unutrašnjeg kompleksa niže vrijednosti, koji prouzrokuje da narod u nekoj zemlji odbaci svoju kulturu kao slabijim odnosno lošijim od kultura u nekim drugim zemljama. Kulturno dodvoravanje je blisko srodan, ali ne identičan s kolonijalnim mentalitetom, i obično je povezan s iskazivanjem antiintelektualizma prema misliocima, znanstvenicima i umjetnicima koji koji potječu iz neke post-kolonijalne nacije ili nacije koja je nedavno ostvarila nezavisnost. Kulturno dodvoravanje očitava se u pojedincu u obliku kulturnog udaljavanja odnosno kulturnog otuđivanja. U mnogim slučajevima, kulturno dodvoravanje se očituje kada pripadnik nekog naroda otvoreno iznese optužbe o kompleksu inferiornosti, i kasnije potvrđuje vrednote svoje nacionalne kulture.

Podrijetlo[uredi VE | uredi]

Australski pisac Henry Lawson u predgovoru svoje knjige Short Stories in Prose and Verse (Kratke priče u prozi i stihovima) 1894. godine napisao je sljedeće: "Australski pisci samo su priznati kada dobiju 'londonsko čitanje' i sve do tada samo se priznaju kao imitatori poznatih engleskih i američkih autora; i čim pokažu da se probijaju, daju im se naznaka 'australski Southey', 'australski Burns', 'australski Bret Harte', ili u zadnje vrijeme 'australski Kipling'. Bez obzira na njihovu originalnost, oni su na početku svojeg stvaranja obilježeni kao plagijatori, i to od svojih zemljaka, gdje oni bez ikakve zle namjere, žele im dati pohvalu i da ih dalje potječu u radu, ali sa tim daju mu okrutnu i skoro neoporavljivu ranu. Ali vidi ! Kada neki južnjački pisac se vrati nazad u domovinu kada je dobio priznanje u Engleskoj, on je 'taj-i-taj', vrlo poznati australski autor koji čiji rad nedavno privukao mnogo pažnje u Londonu'; i ovu vjest o njemu prvo čujemo preko telegrafa, iako je on pisao svoja najbolja dijela u Australiji u zadnjih deset godina." [1] Lawson u ovom izvadku piše o svom gorkom iskustvu, dovoljni dokaz o migreni psihološkog služanjstva, kulturne anksioznosti i ukorijenjenog okrutnosti okruženja, koja je kasnije dobila ime kulturno dodvoravanje koje je bilo tipično u australskom društvu tokom 19. stoljeća, i osnovni dio australskog indentiteta.

Termin "kulturno dodvoravanje" stvoren je u Australiji poslje Drugog svjetskog rata, i prvi ga je upotrijebio kritičar i socijalni komentator iz Melbournea ,A. A. Phillips. U svojem jako utjecajnom i kontroverznom eseju sa imenom "Kulturno dodvoravanje" [2] A.A Phillips je istražio ukorijenjene osjećaje inferiornosti prema lokalnim intelektualcima i stvarateljima, koje su bile jako izražene u kazalištu, glazbi, , umjetnosti i kod spisatelja. Domašaj ovog eseja je takav da se mogao primjeniti na sve kolonijalne nacije, i ovaj esej se priznaje kao kamen temeljac za razvijanje post kolonijalističke teroije u Australiji. U suštini, Phillips je uspio ukazati na tadašnje mišljenje u Australiji je bilo to da bilo koje lokalno dijelo nije bilo toliko dobro kao recimo dijelo koje je dolazili od autora, umjetnika ili glazbenika iz Engleske ili Europe. U riječima pjesnika Chris Wallace-Crabbe (kojeg je naveo Peter Conrad[3]), ime Australija je rima za poraz. Jedini način jedan lokalni umjetnik može izgraditi lokalno poštovanje je da imitira strane umjetnike, ili mnogo česće da emigriraju u Veliku Britaniju. [4][5]

U nastavku svog predgovora Lawson je napisao sljedeće: "Te iste sitničave duše pokušale su odložiti najvećeg modernog pisca kratkih priča kao 'Kalifornijskog Dikensa' ali Amerika nije nije bila tako nastrojena, niti je tako bio nastrojen Bret Harte!" Kulturno dodvoravanje kod australaca i američko kultuno šepurenje iskaziva se u dubokom kontrastu između američkog i australskog iskustva išćupavanja iz engleskih okvira. U svojem osvrtu na Australiju, Phillip je istakao je da je šport jedino polje u kojem običan svijet prihvaća da njihova nacija je sposobna da uspije i da nadmaši druge u svijetu. Uistinu, australci su toliko posnosi na kvalitete lokalnih športaša i športašica, koje su smatrali prvoklasnim, dok su svoje intelektualce i intelektualna dijela koja su proizvedena u Australiji smatrali drugorazrednim. Neki komentator smatraju da kulturno dodvoravanje u stvari potpirava anti-intelektualizam koji podupire javni život u Australji. [6]

Vrela[uredi VE | uredi]

  1. Colin Rodrick (ed.) Henry Lawson, Autobiographical and Other Writings 1887–1922 (Angus & Robertson, 1972) pp.108–109, (Autobiografska i druga dijela)
  2. Phillips, Arthur Angel (January 2006). A. A. Phillips on the Cultural Cringe, Melbourne University PublishingISBN 0-522-85221-1
  3. "Expatriate Games", The Age, 2005-03-25, pristupljeno 2007-01-17
  4. Alomes, Stephen (1999). When London Calls: The Expatriation of Australian Creative Artists to Britain, Melbourne: Cambridge University Press. ISBN 0521620317
  5. Britain, Ian (1997). Once an Australian: Journeys with Barry Humphries, Clive James, Germaine Greer and Robert Hughes, Melbourne: Oxford University Press. ISBN 0195537424
  6. "Anti-Intellectualism in Australia", Radio National, 2000-10-05, pristupljeno 2007-01-17