Lacandón

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Lacandón (u vlastitom jeziku Hach Winik = 'pravi ljudi' ), jedno od plemena Mayan Indijanaca nastanjenih u džunglama La Selva Lacandona u meksičkoj državi Chiapas, duž rijeke Usumacinta. Sami sebe Lacandoni nazivaju Hach Winik ili 'pravi ljudi' . Njihovo porijeklo još nije sasvim razjašnjeno. Smatralo se da su direktni potomci neimara klasičnih gradova Maya: Palenque, Yaxchilan i Bonampak, no izglednije je da su u džunglu jugoistočnog Chiapasa uz Usumacintu došli u 17. i 18. stoljeću iz kako bi izbjegli španjolsku kolonijalnu dominaciju. Postoje razlike i u dijalektima kojima se služe Sjeverne i južne skupine Lacandona. Lacandoni su stanovnici kišne šume organizirani po malenim nezavisnim skupinama koje su 1970.-tih preseljene u tri glavna naselja. Južnoj skupini središte je selo Lacanjá Chansayab, na jugu blizu drevnog Bonampaka uz rijeku Lacanjá. Sjeverna skupina živi u selima Metzabók (Mensäbäk) i Najá na sjeveru lakandonske kišne šume. Posljednje od ova tri lakandonska sela je najtradicionalnije i smješteno blizu istoimenog jezera.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Lacandon dolazi po rijeci Lacantún /"gran peñón" ili "piedra erecta", uspravna stijena na chortí jeziku/, a označavao je manju grupu Chortí Indijanaca koja je u vrijeme konkviste živjela na jednom otoku na toj rijeci.

Jezik[uredi VE | uredi]

Jezik Lacandona pripada porodici Mayan, a razlikuju se među sobom dva dijalekta kojim govore Sjeverni i Južni Lakandoni. Ovi dijalekti srodni su sa govorima ostalih pravih Maya, to su Yucateci, Itzá, Mopán, Cruzob ili Santa Cruz Maya i Icaiche. U novije vrijeme ima između 500 i 700 govornika (1990 SIL).

Etnografija[uredi VE | uredi]

Tradicionalni obrazac naselja među Lakandonima karakterizira grupa 6 do 15 srodnika koji čine jezgru grupiranu oko glave obitelji. Obično je to stariji muškarac koji je ujedno i duhovni vođa. U prethodnim je dekadama uobičajena bila poligamna obitelj u kojoj je muškarac mogao imati između dvije i pet žena što je bilo statusni simbol i stvar prestiža. Protestantska denominacija branila je brak sa više žena među Indijancima, pa je danas kod Lakandonaca uobičajeno imati tek jednu ženu. Religiozni sistem temelji se na prirodnim ciklusima. Kako je uobičajeno među Mayama prakticira se kult solarnih i lunarnih božanstava. Glavna božanstva neba, šuma i podzemlja vuku porijeklo direktno iz panteona starih maya. Tu su K'akoch, otac svih bogova (Xpiyacoc u Popul Vuhu kod Quichea ili Hunab Ku kod jukatanskih Maya. Sukunkyum je " Stariji brat našeg gospodina", stariji je brat Hachäkyuma. Äkyantho' izgleda poput svjetloputog stranca koji nosi šešir i pištolj. Hachäkyum je stvaraoc džungle i životinja i stvorio je ljude sa svojom ženom. Ovo božanstvo kod starih Maya poznato je kao Itzamna. Hachäkyum je imao i brojne pomoćnike kao što su: Mensäbäk bog kiše (predhispanski Yum Chac), Kisin, bog smrti i potresa, Ak K'ak', i suvremeniji Hesuklistos, kršćanski Isus Krist.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]