Laslov

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s mađarskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

Laslov [1] (mađ. Szentlászló, nje. Senglasl) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 14,06 km četvornih.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime je dobilo prema ugarskom kralju Ladislavu I. (mađ. Laszlo).

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Selo se pruža u smjeru sjever-jug.

Nalazi se na 46° 9' sjeverne zemljopisne širine i 17° 50' istočne zemljopisne dužine. Rašađ je 4,5 km zapadno, Gospojinci su 1 km sjeverno, Mamelik je 2,5 km istočno, Ibaba je 6 km istočno, Almáskeresztúr je 5 km jugoistočno, Možgov je 1,5 km južno, a Suliman je 1 km jugozapadno. Sjeverozapadno od sela se nalazi zaštićeni krajolik Želic. Uz samo to zaštićeno područje se nalazi naselje Kisszentlászló ("Mali Laslov").

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7936.

Povijest[uredi VE | uredi]

U prvoj polovici 18. stoljeća, selo je bilo mješovitog sastava: u njemu su živjeli Mađari i Hrvati. 1774. i 1784.-1792. u ove krajeve su doseljeni Nijemci.

Nijemci su bili brojni i 1930-ih. Bilo ih je 751, a Mađara 105. Nakon 2. svjetskog rata njih 160 je preseljeno u DR Njemačku. Njihovo mjesto su zauzele osobe iz Našica u Hrvatskoj (ondašnja Jugoslavija) i Naszvada u ČSSR-u.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Laslov ima 878 stanovnika (2001.). Većina su Mađari, a manjinsku samoupravu imaju Nijemci, koji čine 2%. Rimokatolika je preko 80%, a kalvinista je oko 5%.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]