Našice
|
|
|
|---|---|
|
|
|
| Država | |
| Županija | Osječko-baranjska |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 17 320 stan. |
| Gradonačelnik | Krešimir Žagar |
| Poštanski broj | 31500 |
| Zemljovid | |
|
Našice na zemljovidu Hrvatske
|
|
Našice (mađarski Nekcse) su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji
Sadržaj |
Gradska naselja
Gradu Našicama pripada 19 naselja (stanje 2006), to su: Brezik Našički, Ceremošnjak, Crna Klada, Gradac Našički, Granice, Jelisavac, Lađanska, Lila, Londžica, Makloševac, Markovac Našički, Martin, Našice, Polubaše, Ribnjak, Rozmajerovac, Velimirovac, Vukojevci i Zoljan.
Zemljopis
Našice su gradić u Slavoniji, 50 km zapadno od Osijeka.
Stanovništvo
Prema popisu iz 2001., ukupno je 17 320 stanovnika.
Nacionalni sastav:
Uprava
Povijest
Našice se prvi put spominju 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche (mađarski), Naschitz (njemački), Vesice i Nesice.
Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari, ivanovci i franjevci. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine.
Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević.
Tu su i gotičko barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra Nikole Ogramića Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine.
Domovinski rat
U drugom tjednu rujna 1991. godine, hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s JNA izboriti da se tamošnja vojarna JNA preda. Osim vlasti, i preko Radija Našice se pozivalo oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Sve te miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. 20. je rujna oko 5 sati ujutro dan znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni, pa je tako JNA projektilima pogodila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj Župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela ogromnu materijalnu štetu. Ipak, nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage Zbora narodne garde, policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju te zauvijek ukloniti okupatora iz grada. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja. Taj se nadnevak, 21. rujna, slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon što je pala vojarna JNA, pošlo se ustrojiti 132. našičku brigadu. [1]
Gospodarstvo
Nositelj gospodarskog razvoja Našica je NEXE Grupa. Hrvatske šume Hana Našice (poljoprivreda)
Poznate osobe
- Ljuboje Dlustuš - učitelj, pisac
- Isidor Kršnjavi - slikar, kulturni i javni djelatnik
- Sandra Lončarić - glumica
- Dora Pejačević - skladateljica
- Danijel Pranjić - nogometaš
- Helena Buljan - glumica
- Dunja Rajter - glumica
- Tomislav Torjanac - ilustrator i slikar
- Danijel Stojanović - nogometaš
Spomenici i znamenitosti
U gradu se nalazi dvorac obitelji Pejačević, crkva sv. Antuna Padovanskog i mnoštvo drugih starina, te poznati našički Veliki park. U novije vrijeme postalo je poznato i umjetno jezero Lapovac, na kojem se održavaju brojna veslačka natjecanja.
Obrazovanje
Našice trenutačno imaju dvije osnovne škole (Osnovna škola Dore Pejačević i Osnovna škola Kralja Tomislava), te jednu Srednju školu Isidora Kršnjavoga, s više smjerova (gimnazije: jezična, matematička i opća; ekonomska škola; ...).
Kultura
- HKD Lisinski
- Zavičajni muzej Našice
- Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica. Unutar nje djeluje Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj[2][3] (Ústredná knižnica Slovákov v Chorvátskej republike)
- Osnovna glazbena škola "Kontesa Dora"
Šport
U Našicama je i RK NEXE koji se natječe u prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi, TK Našice...
- NK NAŠK je nogometni klub koji se natječe u 3. Hrvatskoj nogometnoj ligi
- KK Našice košarkaški klub koji se natječe u B1 ligi
- ŽOK Našice koji se natječe u 3. odbojkaškoj ligi istok
- NK Šipovac Našice je nogometni klub koji se natječe u 2. županijskoj ligi
- MNK Našice je malonogometni klub koji se natječe u 2. hrvatskoj malonogometnoj ligi Istok
- TK Našice je teniski klub koji se natječe u 3. hrvatskoj teniskoj ligi Istok
Izvori
- ↑ Grad Našice Čestitamo 21. rujna - Dan oslobođenja od JNA u Našicama
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
- ↑ Knjižnica Našice
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Našice koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||||