Ljiljani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ljiljan
Bijeli, gospin ili marijin ljiljan (Lilium candidum )
Bijeli, gospin ili marijin ljiljan (Lilium candidum )
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Liliales
Porodica: Liliaceae
Rod: Lilium
L.
Područje života

Ljiljan (Lilium) je rod jednosupnica iz porodice ljiljani (Liliaceae), trajnica s lukovicom i nadzemnom stabljikom. Potječe iz Azije, Europe, Sjeverne Amerike. Postoji oko 90 vrsta.

Gorski ili lukovičasti ljiljan (Lilium bulbiferum)
Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum)
Ljiljan zlatan (Lilium martagon)

Izgled[uredi VE | uredi]

Podzemna stabiljka je crepasta lukovica iz koje izlazi izbojak s pojedinačnim cvjetovima u štitastom cvatu. Naraste u visinu 50-100 cm. Boje ljiljana su: bijela, žuta, ružičasta, narandžasta i crvena. Plod je tobolac s 500 sjemenki. Cvjetovi su krupni, ljevkasti ili zvonoliki. Listići cvijeća su srasli ili djelomično slobodni, više ili manje savijeni unatrag.
Listovi su linearni, lancetasti, ovalni na stapkama ili sjedeći. Na gornjem dijelu stapke nema listova.

Vrste[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj su samonikle četiri vrste. Gorski ili lukovičasti ljiljan (Lilium bulbiferum) raste na gorskim travnjacima, ima uspravne ili stršeće narančaste do crvenonarančaste cvjetove. Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), ima viseće žute do narančaste cvijetove, nastanjuje gorske travnjake i svijete šume i šikare. U šumama raste i ljiljan zlatan (Lilium martagon), s listovima u pršljenu na sredini stabljike. Njegovi mesnatocrveni listići ocvijeća svinuti su unatrag, a na unutrašnjoj strani imaju tamnije pjege. Sve su te tri vrste zakonom zaštićene. Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum) endemična je biljka planinskih travnjaka Dinarskih planina.

Od davnina se kao ukrasna biljka uzgaja bijeli, gospin ili marijin ljiljan (Lilium candidum), podrijetlom s jugoistoka Balkana, iz Libanona i Izraela.[1]

Princ s ljiljanima, freska, oko 1550. pr. Kr. V. 2 m, Knos na Kreti, Grčka
Minojsko slikarstvo
  • Po obliku cvijeta ljiljani se dijele na dvije skupine:

1. Skupina:

  • trubasti cvjetovi ljevkastog oblika zašiljenih ili zaobljenih latica.
  • skupina martagon - cvjetovi su viseći s unatrag savijenim cvjetnim laticama. Ima 6 prašnika na dugačkim drškama izvan cvijeta. Cvjetovi su u grozdu od 3-12 cvjetova.

2. Skupina: uključuje ostale karakteristike u 7 odjela:

  • Azijske vrste i hibridi
  • Lilium martagon i hibridi
  • Marijin ljiljan (Lilium candidum)
  • Američke vrste i hibridi
  • Dugocvjetni ljljan (Lilium longiflorum)
  • Trubasti ljiljan i hibridi
  • Orijentalne vrste i hibridi

Azijske vrste i hibridi[uredi VE | uredi]

To su snažne biljke krupnih cvjetova i intenzivnih boja. Cvjetovi su uspravni, u svim tonovima. Uspijevaju u svim tlima.

Dugocvjetni ljiljan (Lilium longiflorum)[uredi VE | uredi]

Naraste do 90 cm. Cvijet je dug 13-18 cm, bijele boje, na jednoj stapci nalazi se nekoliko cvjetova turbastog oblika. Neotporan je na hladnoću. Cvate u prosincu, a koristi ga se samo za rez.

Američke vrste i hibridi[uredi VE | uredi]

Naraste od 150-180 cm. Ima 25 cvjetova u žutoj, narandžastoj i crvenoj boji sa smeđim ili crnim točkicama.

Trubasti ljiljan i hibridi[uredi VE | uredi]

Naziva se još i kraljevski ljiljan (Lilium regale). Cvjetovi su krupni, snažni i ugodnog mirisa, u cvatu ima do 30 cvjetova. Visina doseže 100 cm, boje hibrida su srebrnobijela, žuta, zlatnožuta, ružičasta, iznutra bijela, a izvana grimizno nijansirana.

Orijentalne vrste i hibridi[uredi VE | uredi]

To su svi hibridi nastali križanjem vrsta koje potječu iz Japana: zlatni ljiljan, japanski ljiljan i niski ljiljan.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

1. odvajanje mladih od starih lukovica (u rujnu, listopadu i travnju)
2. odvajanjem ovojnih ljusaka (odvajaju se cijele godine)
3. zračne lukovice (skidaju se male lukovice sa stapke i sade, za tri godine razvijaju se snažne lukovice)

Primjena[uredi VE | uredi]

Ljiljan je solitarna biljka (zbog svoje ljepote i veličine). Sadi se u kućne vrtove, parkove i koristi ga se kao rezano cvijeće.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., ISBN 953-6036-36-3
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Ljiljani.