Marajó

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Otok Marajó na povijesnoj karti delte Amazone

Marajó (izvorno na portugalskom Ilha de Marajó) je veliki riječni otok na delti Amazone u brazilskoj državi Pará, površine 40 145 km². Otok se nalazi u istoimenom otočju od kojih 3 000 otoka u kojem je on najveći, po površini veći od Belgije, prekriven bujnom tropskom vegetacijom na zapadu, i savanama na istoku. Otok je poznat i po fenomenu golemih plimnih valova, poznatih kao pororoca, koji nastaju na mjestu gdje se susreću vode Amazone sa Atlantikom. Valovi visoki oko 4 metra putuju 300 km uzvodno Amazonom, brzinom od 30 kilometara na sat, što je počelo privlačiti i surfere.

Veliku atrakciju predstavlja i lončarija drevnog naroda Marajoara, može se vidjeti u muzeju Marajó, Cachoeira do Arari. Drevni narod Marajoara živio je na otoku oko 1 000 godina, gradili su zemljane humke, kanale i brane. Mlađega datuma su svakako folklorni plesovi carimbó i lundu, porijeklom od dopremljenih crnačkih robova.

Tijekom razdoblja intenzivnih kiša, od siječnja do svibnja, teritorij otoka Marajó je uglavnom poplavljen. Otok je poznat i po velikom broju bivola, jer tamo živi najveće krdo u Brazilu. Bivoli služe za transport i u selu i u gradu, a njihovo meso je temelj tipičnim jelima toga područja. Prastanovnici Indijanci Aruã, jezičnog roda Arawakan su nestali, a prvi kontakt da ih se upozna zbio se 1877., kada je uz pomoć posljednjeg Aruã Indijanca sastavljen rječnik od 200 riječi. Ilha de Marajó najveći je slatkovodni otok na svijetu.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]