Marijinski teatar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Marijinski teatar

Marijinski teatar je poznati teatar naročito opere i baleta iz Sankt Petersburga u Rusiji.

Otvoren je 1860. godine i ubrzo je postao najvažnije operno i baletno kazalište u Rusiji. Mnoge velike opere i baleti 19. stoljeća, prvi su put praizvedene u Marijinskom teatru, uključujući i najveća scenska djela Čajkovskog, Musorgskoga i Rimski-Korsakova. Prva baletna skupina, koja je nastupila u St. Petersburgu, bili su talijanski plesači u ranom 18. stoljeću. Katarina Velika željela je uspostaviti rusko kazalište. Prva zgrada kazališta izgradila se 1783. godine. To je bio Boljšoj kameni teatar. Poslije je Marijinski teatar postao glavno petrogradsko kazalište 1886. godine. Tada se poboljšao i repertoar, makar je i prije bio kvalitetan s npr. praizvedbom baleta Orašar. Mnoge opere praizvedene su u Marijinskom teatru: kao što su: "Boris Godunov" od Musorskog, "Zlatni pjetlić" Rimski-Korsakova, "Pikova dama" od Čajkovskog, Prokofjevi "Romeo i Julija" te "Pepeljuga" i Hačarturjanov "Spartak".

Kazalište je dobilo ime po carici Mariji Aleksandrovnoj, supruzi cara Aleksandra II. U glavnoj dvorani nalazi se bista carice. Kazalište je promijenilo ime nekoliko puta tijekom svoje povijesti, zbog različitih političkih režima, koji su bili na vlasti.

Kazališna zgrada obično se i sama naziva Marijinski teatar. Skupine, koje u njemu djeluju imaju naziv Kirov (npr. Kirov balet), koje je dodano tijekom sovjetskog razdoblja u čast ubijenog vođe Komunističke partije Lenjingrada, Sergeja Kirova (1886. - 1934.)

U Marijinskom teatru djelovali su mnogi veliki umjetnici kao što su: Matilda Kšesinskaja, Olga Preobraženska, Ana Pavlova, Tamara Karsavina, Vaclav Nižinski, Marina Semjonova, George Balanchine, Galina Uljanova, Rudolf Nurejev, Natalija Makarova, Mihail Barišnjikov, Irina Kolpakova, Galina Mezenceva, Altinaj Ašilmuratova, a u novije vrijeme: Uljana Lopatkina, Dijana Višnjova i Svetlana Zaharova.

Jurij Temirkanov bio je intendant od 1976. do 1988. Dao je izvesti mnoge moderne i klasične opere. Od 1988., Valerij Gergijev donio je još veću slavu ovom kazalištu. Povezao se s mnogim velikim svjetskim opernim kućama, kao što su: Royal Opera House, Covent Garden, Metropolitan Opera, Opera Bastille, La Scala, La Fenice i dr.

Galerija[uredi VE | uredi]