Povijest

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Povijest. Za Herodotovo djelo, pogledajte Povijest (Herodot).

Povijest i historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju, ali danas uvelike prevladava povijest. U stručno utvrđenoj terminologiji oni označavaju dva bitno različita pojma: povijest prošlu zbilju, a historija društvenu znanost koja proučava tu zbilju. Srodna znanost koja ju proučava na temelju pisane građe naziva se historiografijom. Znanstvenika koji istražuje ljudsku povijest nazivamo povjesničarom. (Vidi članak historija za podrobnija objašnjenja.)

Povijest može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka civilizacije (prethodno je pretpovijest ili prapovijest. Također se govori o povijesti u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i povijest Zemlje ili cijelog svemira.

Povijest svemira[uredi VE | uredi]

Pretpostavlja se da je svemir star oko 13,7 milijarda godina, te da je nastao velikim praskom.

Povijest planeta Zemlje[uredi VE | uredi]

Naravno, i prije čovjeka bilo je života na Zemlji, pa je u skladu s time napravljena sljedeća klasifikacija Zemljine povijesti:

Povijest čovjeka[uredi VE | uredi]

Po toj podjeli mi danas živimo u kvartaru. No, čovjek je napravio podjelu povijesti gdje je on u glavnoj ulozi (kako razni dijelovi svijeta usvajaju kulturu različitim tempom, preciznu podjelu je nemoguće napraviti, godine koje su uzete za granice su one koje vrijede za većinu ljudske populacije u tom vremenskom trenutku, isto tako sasvim je u redu preklapanje nekih vremenskih razdoblja koji nemaju oštre vremenske granice):

Prapovijest[uredi VE | uredi]

  • kameno doba
  • prapovijest:
    • pleistocen (hladno)
    • holocen (toplo, sunčano)
  • prvi hominidi se javljaju prije 8 – 5 milijuna godina, a od životinja se razlikuju inteligencijom

Paleolitik[uredi VE | uredi]

  • rod australopitek – 4 milijuna godina - Afrika (Etiopija, Tanzanija)
    • najstarija Lucy
    • hrane se mesom
    • mozak im je veći od životinjskog
    • živi u skupinama
    • otkriće vatre
  • kultura oblutaka – 2,5 do 1,5 milijun godina – krešu samo dio kamena

Rod homo

  • homo habilis – 2,5 – 1,5 milijun godina – spretni čovjek – Kenija, Tanzanija – precizno hvata, razvijen mozak
  • homo erectus – 1,5 milijun godina – uspravni čovjek – Heidelberg, Peking, Kenija, Java – uspravan, prvo privremeno stanište
  • 1,900.000. godina – oganj – novi način obrade kamena – okresivanjem
  • homo sapiens – 400 000. godina – mudri čovjek – Europa, Zapadna Azija – živi u čoporima
  • homo sapiens neandertalensisNeandertal, Hušnjakovo Brdo – slijepa grana, nema nasljednika
  • homo sapiens sapiens – Cromagnon, Altamira (Šp), Lascaoux (Fr), Niaux (F)
    • nomad, živi u čoporima, živi u špiljama, nosi odjeću

Vjera

  • animalizam – obožavanje duha životinje kao zaštitnika zajednice
  • animizam – vjerovanje u postojanje duhova koji prožimaju sve
  • totemizam – vjeruju u ljudsku povezanost sa životinjama i njima u čast izrađuju umjetničke predmete

Umjetnost

Mezolitik[uredi VE | uredi]

  • 10 000 - 6000. godina
  • postledeno doba
  • nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi
  • povećanje vodenih površina – promjena flore i faune
  • male i brze životinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
  • razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
  • nastaju prve nastambe
  • odjeća i obuća je od kože
  • pripitomljena prva životinja – pas
  • razvitak ljudskih zajednica – obitelji se udružuju u rodove

Neolitik[uredi VE | uredi]

  • 6000. – 3500. godina
  • holocenEufrat, Tigris, Nil – zemlje plodnog polumjeseca
  • ljudi se više ne sele, sjedilački način života
  • razvoj ratarstva i stočarstva – pšenica i ječam, proso i riža, kukuruz
  • prvi alati – motika, srp, plug
  • pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoši
  • prva ljudska naselja
  • izumi – obrada kamena glačanjem, tkalački stan, keramičko posuđe, kotač
  • stvaraju se šire ljudske zajednice – rod, bratstvo, pleme
  • vjera – kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
  • umjetnost – graditeljstvo:
    • prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po tonu)

Hrvatska u kamenom dobu[uredi VE | uredi]

  • paleolitik (1,2 milijuna godina – 9000.g) – S Hrvatske i kopno S Jadrana
  • mezolitik (8000. – 5000.) – Šandalja II, Lopar, Vindija
  • neolitik (5000.) – sjedilačke kulture – utjecaj Mediterana i Srednje Europe
    • Sjeverna Hrvatska
      • starčevačka kultura (5500. – 4500.) – boja oker
      • sopotska kultura (4500. – 3500.) – cik cak uzorak
      • korenovska kultura – trakaste linije
    • Južna Hrvatska
      • impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, školjke
      • danilska kultura (4500. – 3900.) – kružne kolibe, ritoni
      • hvarska kultura (3900. – 2500.) – meandri

Metalno doba[uredi VE | uredi]

  • bakreno doba (3500. - 3000.) (eneolitik)
  • brončano doba (3000. – 1200.)
  • željezno doba (od 1200.)
  • bakar – iz oko 6000. godine, u svakodnevnoj primjeni od 3500.
  • tehnika obrade bakra – lijevanje i taljenje u kalupima
  • žive na uzvisinama – gradine (ograđene suhozidom) – grobni humci nekropole
  • otkriće kositra – bronca (koristi se za nakit, oružje, oruđe…)
  • razvitak tehnike taljenja – prve prastare talionice – željezo
  • prve kulture – Bliski Istok i Europa

Kulture[uredi VE | uredi]

  • bakreno doba - badenska i lasinjska
  • brončano doba – kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku – oko 1700. kultura žarnih polja (u žare spremaju spaljene mrtve)
  • željezno doba – kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji – u Europi dvije kulture (Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka)
    • Hallstatt (Austrija) – srednja Europa – oko 800. g. pr. Kr.
    • La Tene (Francuska) – srednja Europa – oko 450. g. pr. Kr. (Kelti ili Gali)
      • obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi
      • dugi mačevi od kovanog željeza
      • obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo
  • promjene u željeznom dobu
    • naselja u dolinama rijeka
    • organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…
  • raslojavanje društva:
    • ratari i stočari
    • obrtnici i trgovci
    • bogati i siromašni
    • svećenici
  • razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
  • nove civilizacije

Hrvatska u metalnom dobu[uredi VE | uredi]

Povijest (od pojave pisma)[uredi VE | uredi]

Stari vijek[uredi VE | uredi]

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

  • srednji vijek - poslije pada Zapadnog Rimskog carstva u Europi počinje "mračni" srednji vijek, svjetlost se vidi samo u Bizantu, dijelimo ga prema razdobljima umjetnosti; u društvenim odnosima prevladava feudalizam

Rani novi vijek[uredi VE | uredi]

Najnovije doba[uredi VE | uredi]

Povjesničari[uredi VE | uredi]

  • prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat
  • prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti)
  • prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači pov. dog.

Stari vijek[uredi VE | uredi]

  • Herodot iz Halikarnasa – V.st.pr.Kr. – Historia
    • 9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grčko-perzijski ratovi
  • Tukidid – 5. st. pr. Kr. – Peloponeski Rat
    • traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti
  • Tit Livije – 1. st. – Ab urbe condita
  • Publije Kornelije Tacit – 1. st. – Historiae, Anales, Germani
  • Amijan Marcelin – 4. st. – Rimska povijest
  • prvi anali ili ljetopisi
  • prvi životopisi ili biografije - Plutarh (Usporedni životopisi) i Svetonije (O životu cezara)

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Rana hrvatska historiografija[uredi VE | uredi]

Novi vijek[uredi VE | uredi]

  • skupljanje antičke povijesne građe – prvi muzeji i knjižnice
  • Denis Diderot i Francoise Voltaire – 18. st.
  • razvoj povijesti kao znanosti – 19. st.

Hrvatski povjesničari u 16. stoljeću[uredi VE | uredi]

Hrvatski povjesničari u 17. stoljeću[uredi VE | uredi]

  • Mavro Orbini
  • Ivan Lučić (Joannes Lucius) – De regno Dalmatiae i Croatiae (6 knjiga - antika do 1420.)
  • Juraj Rattkay – Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie, Croatie et Slavonie (Povijest kraljeva i banova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – do 1652.)

Hrvatski povjesničari u 19. stoljeću[uredi VE | uredi]


20. stoljeće[uredi VE | uredi]

Hrvatski povjesničari u 20. stoljeću[uredi VE | uredi]

Povijesni izvori[uredi VE | uredi]

Povijesni izvori mogu biti:

  • materijalni (svi materijalni ostaci: hramovi, crkve, spomenici...)
  • pisani (knjige, razni dokumenti, pisma (sve što je pisano na treskama)...)
  • slikovni (u pećinama, fotografije, na zidovima, na papiru...)
  • zvukovni (snimke, noviji izvori: gramofon, magnetofon, CD)
  • noviji izvori (govori, razne emisije...)
  • usmeni (priče s koljena na koljeno - najmanje vjerodostojan)

Posebne povijesti[uredi VE | uredi]

Povijest područja ili naroda[uredi VE | uredi]

Povijest se može proučavati prema regiji ili narodu, npr. povijest Feničana ili Vikinga, Povijest Hrvatske, Indoazije ili Turskog carstva

Povijest pojedinih djelatnosti[uredi VE | uredi]

Drugi mogući kriterij je povijest neke ljudske djelatnosti:

Ostale povijesne teme[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]