Masada

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Masada

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Masada
Flag of Israel.svg Izrael


Masada na karti Izrael
Masada
Masada
Lokacija Masade u Izraelu
Godina uvrštenja: 2001. (25. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Masada (hebrejski: מצדה, Mecada; od מצודה, Mecuda što znači "utvrda") je arheološki lokalitet antičke palače i utvrda na vrhu stijene u južnom Izraelu, na rubu Judejske pustinje iznad Mrtvog mora; oko 20 km istočno od Arada. Najpoznatija je po događaju tijekom Prvog judejsko-rimskog rata kada su zbog opsade Rimljana pobunjenici Sikari u Masadi počinili masovno samoubojstvo 73. godine.

Karta Masade s navedenim objektima: 1. Vijugavi put, 2. Kuće Sikara, 3. Ćelija bizantskog redovnika, 4. Cisterna, 5. Kuće Sikara, 6. Bazen za ritualno pranje (mikve), 7. Južna gradska vrata (vrata spremnika), 8. Put Sikara, 9. Podzemna cisterna, 10. Južni toranj, 11. Cisterna, 12. Vila, 13. Odaje za urne s pepelom, 14. Kuća bizantskih mozaika, 15. i 16. Vile, 17. Javno kupalište (piscina),
18.-21. Zapadna palača (18. Prostorije posluge, 19. Spavaonice, 20. Prodavaonice, 21. Poslovne zgrade), 22. Toranj za štavljenje, 23. Zapadna bizantska vrata, 24. Toranj, 25. Sinagoga, 26. Bizantska kapela, 27. Garnizonske prostorije,
28.-39. Sjeverna palača (28. Rezidencija zapovjednika, 29. Kamenolom, 30. Zapovjednik vojarne, 31. Stražarnica, 32. Poslovne zgrade, 33. Vrata, 34. Prodavaonice, 35. Kupaonica, 36. Jarak, 37. Gornja terasa, 38. Srednja terasa, 39. Donja terasa.
Ostale važne točke: A. Prostorija gdje su pronađeni mnogi svitci, B. Soba Herodova prijestolja, C. Šareni mozaici, D. Proboj u zidu kroz koji su prodrli rimski vojnici, E. Riznice šekela, F. Mjesto gdje su našli nekoliko svitaka, G. Mjesto gdje su pronađena tri kostura.

Masada je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".[1] Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u klasičnom rimskom stilu na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja Heroda I. Velikog (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.

Masada je zajedno sa svojom okolicom postala nacionalni park još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa žičarom koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Masada. UNESCO. pristupljeno 25. travnja 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Masada

Koordinate: 31°18′56″N 35°21′13″E / 31.31556°N 35.35361°E / 31.31556; 35.35361