Mejoza
Izvor: Wikipedija
| Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika. Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
Mejoza je stanična dioba u kojoj se broj kromosoma u novonastalim ćelijama reducira na polovinu u odnosu na majke ćelije. S obzirom da se broj kromosoma u kćerkama ćelijama u odnosu na majku ćeliju smanjuje na pola, ova dioba se naziva i redukcijska (lat. reductio = smanjenje). Redukcija broja kromosoma obavlja se u prvoj diobi, označenoj kao mejoza I, kada se majka-ćelija (2n broj kromosoma) podijeli na dvije kćerke-ćelije (n broj kromosoma). U drugoj diobi, mejozi II, se obje novonastale kćerke-ćelije (sa n brojem kromosoma) podijele. Krajnji rezultat mejoze su 4 kćerke-ćelije koje imaju haploidan broj kromosoma i po osobinama se razlikuju od majke ćelije.
Kod nekih algi, gljiva i praživotinja mejoza se zbiva odmah nakon oplodnje, tj. zigota se dijeli mejozom, pa nastaju haploidne vegetativne ćelije (početna ili inicijalna mejoza).[1]
Sadržaj |
[uredi] Mejoza I
Mejozi I prethodi interfaza u kojoj je, između ostalog, izvršena replikacija DNK. Svaki kromosom ćelije koja ulazi u mejozu I se sastoji od 2 molekula DNK (dvije hromatide).
Mejoza I se sastoji od 4 faze:
- profaza, koja se dijeli na pet podfaza
- leptoten je podfaza u kojoj su svi kromosomi još uvijek u obliku duplih niti
- zigoten je jako bitan jer se u njemu odvija konjugacija, odnosno spajanje homolognih kromosoma hijazmama što rezultira nastajanjem bivalenata ili tetrada.
- pahiten stadij u kojoj se odvija crossing over (razmjena genetičkog materijala između nesestrinskih kromatida homolognih kromosoma). U ovoj podfazi homolozi su najtješnje vezani hijazmama.
- diploten je period kada se kromosomi počinju sve jasnije skraćivati i kondenzirati
- dijakineza je završni stadij profaze I kada hromosomi kreću prema jedrovoj opni koja će se uskoro dezorganizirati.
- metafaza
- anafaza
- telofaza
[uredi] Mejoza II
Poslije kratke interfaze, obje ćelije nastale od jedne ćelije mejozom I ulaze u mejozu II – ekvacionu mitozu. Ova dioba se vrši po redoslijedu događanja u mitozi. U mejozi II se kromosomi dijele na kromatide (u anafazi II) i od dvije ćelije nastaju 4 ćelije sa haploidnim brojem kromosoma, a svaki kromosom ima jednu kromatidu (1 molekulu DNK).
[uredi] Važnost mejoze
Osim već spomenute važnosti mejoze kao redukcijske diobe koja omogućava konstantnost broja kromosoma svake vrste, bitno je napomenuti da mejoza omogućava gensku rekombinaciju (različito razmještanje alela) i time osigurava genetičku raznolikost (varijabilnost) organizama iste vrste.[2]

