Misa zadušnica

Izvor: Wikipedija

Misa zadušnica u Katoličkoj Crkvi je sveta misa za dušu pokojnika. Običaji i crkveni propisi propisi nalažu da se održava se u župnoj crkvi prema mjestu stanovanja pokojnika. Običaj je u Hrvata da se za pokojnika iz obitelji slavi sprovodna misa te osim nje i misa zadušnica osmog i tridesetog dana poslije smrti. Kod nekih je i želja da se za pokojnog člana obitelji služi tzv. gregorijana. Mise zadušnice potom se slave na godišnjicu smrti. Općenito je poželjno da misa zadušnica bude u zajedništvu s rodbinom i župnom zajednicom u kojoj je pokojnik živio. Još je bolje da se pritom članovi obitelji pričeste, s time da im je potrebno prethodno se ispovijediti, u situacijama kao što je kad se dugo nisu ispovijedili ili osjećaju težinu svojih grijeha.[1]

Sprovodna misa zadušnica (requiem) slavi se isti dan kad je ukop. Slavi ju se u prisutnosti lijesa s pokojnikovim tijelom prije samog ukopa ili neposredno nakon ukopa. Euharistijskom žrtvom prinesenom tad Crkva izražava svoje djelotvorno zajedništvo s pokojnikom, moleći da pokojnik kao Božje dijete bude očišćen od svojih grijeha i njihovih posljedica i bude uvedeno k Stolu nebeske gozbe u Kraljevstvu nebeskom. Rodbina i prijatelji aktivno sudjelujući, po svetoj Pričesti u Kristovoj žrtvi, uče se živjeti u zajedništvu sa svojim pokojnikom, s kojim također ostaju povezani u molitvi.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Spomen.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2019. (Wayback Machine) Misa zadušnica (pristupljeno 13. svibnja 2019.)
  2. Spomen.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2019. (Wayback Machine) Zvonimir Kurečić: Katolički pogreb i pogrebni običaji (pristupljeno 13. svibnja 2019.)