Mrkva

? Mrkva
Daucus carota
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae Divizija: Magnoliophyta Razred: Magnoliopsida Red: Apiales Porodica: Apiaceae Rod: Daucus Vrsta: D. carota
Dvojno ime
Daucus carota L.
Područje života

Mrkva (Daucus carota) je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki. Povrtna biljka (Daucus carota L. ssp. sativus) ima nekoliko narodnih naziva merlin, koren, žuta repa, mrkvač.

Opis biljke

Cvat mrkve

Divlji oblik mrkve (Daucus carota L. ssp. carota) ima vretenast, bijel i žilav korijen iz kojeg izbija grubo dlakava do 1 metar visoka i razgranjena stabljika. Cvjetovi su pretežno dvospolni, bijelih, ružičastih ili žućkastih jajastih latica, skupljeni u sastavljeni štitac. U sredini cvata nalazi se tamna mrlja od tamnoljubičastih cvjetova. Plod je kalavac. Korijen je najbolji za jelo u prvoj godini, u drugoj godini, kad izraste stabljika, korijen postaje drvenast.

Povijest i rasprostranjenost

Mrkve raznih boja

Rod obuhvaća oko 60 vrsta, a napoznatija je povrtna narančasta ili žuta mrkva, dvogodišnje povrće s više podvrsta i varijeteta, podrijetlom iz Azije.

Divlja mrkva u Hrvatskoj raste u više oblika, a vrlo je rasprostranjena po livadama i poljima, uz puteve, obale rijeka, na svjetlijim mjestima u šumama.

Ljekovito djelovanje

U Starom vijeku mrkva je bila korištena kao ljekovita biljka, i najčešće se koristio vretenasto zadebljenje vrsta koje su bile crvene ili žućkaste boje: ovi korijeni sadržavaju znatne količine vitamina A, B, i C te raznih minerala. Mrkve još sadrže: alkaloide, eterična ulja, masna ulja, organske kiseline. Listovi mrkve sadrže manita, daucina, eterična ulja i pirolidina. Ovo povrće osnažuje psihu, sprječava bolesti srca, karcinom, makularnu degeneraciju i pomaže u kontroli dijabetesa.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Mrkva koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.