Orao (računalo)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Orao bila je obitelj 8-bitnih kućnih mikroračunala koje je proizvodila hrvatska tvrtka PEL Varaždin, dok je marketing i prodaju vršila hrvatska tvrtka Velebit Informatika. Orao je bilo standardno računalo u osnovnim školama u Hrvatskoj između 1985. i 1991.

Računalo Orao

Povijest[uredi VE | uredi]

Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan, koji je prije ovog računala konstruirao osnovnu matičnu ploču za Galeb, radnog imena YU101. Galeb je bio nadahnut računalima Compukit UK 101, Ohio Scientific Superboard i Ohio Scientific Superboard II koja su se pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD-u 1979. i koja su bila jeftinija nego Apple II, Commodore PET ili TRS-80. Zato je i ime bilo izabrano YU101, kao pandan UK 101. Potaknut izazovom od Ante Lauca, Miroslav Kocijan je počeo razvijati računalo koje je trebalo biti naprednije od Galeba s manje komponenti, jednostavnije za proizvodnju, boljim grafičkim performansama te prihvatljivom cijenom. Radni naziv novoj projekta bio je YU102.

Odabir mikroprocesora[uredi VE | uredi]

Kao osnovni procesor zadržao je poznati mikroprocesor MOS Technology 6502 te ostala svojstva kućnih računala: ugrađeni BASIC i monitor. Izborom mikroprocesora MOS6502 arhitektura Orla je bila ograničena brzinom i memorijom, no dobilo se na cijeni jer ovaj mikroprocesor je bio dostupan i jeftin. Inače YU102 je prvotno bio zamišljen da koristi noviji i bolji mikroprocesor Motorola 6809 (ovaj procesor koristio je velško računalo Dragon 32 i Dragon 64), no zbog cijene ova ideja je bila odbačena.

Projektni tim[uredi VE | uredi]

Miroslav Kocijan uspio je skupiti oko sebe grupu ljudi koji su pomogli u razvijanju elektronskih komponenti i softvera. Kocijan je imao zamisao komercijalizirati Orla, te je uspio uvjeriti Rajka Ivanušića, direktora PEL-a, da podrži tu zamisao. Ovo nije bila luda ideja jer u ranim 1980-tim u svijetu započela je konjukcija na tržištu mikroračunala. Zbog velike potražnje te mladog i nerazvijenog tržišta mnoge tvrtke vidjele su priliku i zato je između ranih 1980-tih do ranih 1990-tih postojalo mnogo različitih modela. Na tržištu bivše Jugoslavije gdje je nabava kućnih računala bila onemogućena zbog visokih carina te zbog niske platežne moći građana, a školama nabava računala bila nedostižna, ideja o masovnoj proizvodnji kućnog računala imala je smisla.

Tržišna konkurencija[uredi VE | uredi]

Na jugoslavenskom tržištu postojalo je nekoliko kućnih računala domaće proizvodnje krajem 1984. i početkom 1985: srpsko računalo Galaksija koje je bilo dostupno u kit verziji; kupac je trebao sam zalemiti sve komponente i napraviti svoje kućište, Ei-Niš PeCOM 32 (Srbija), Iskra Partner (Slovenija), Gorenje Dialog (Slovenija). Krajem 1984 na tržištu počeli su se izdavati prvi računalni časopisi: Moj Mikro (Slovenija), Računari u vašoj kući (Srbija, prvi broj je sadržavao planove za Galaksiju), te Revija za mikroračunala (Hrvatska). Inače prvo jugoslavensko kućno računalo bio je Ivel Ultra, a njegovim stopama je slijedio Galeb, koji se proizveo samo u 250 primjeraka, kao prethodnica serijske proizvodnje Orla koja je započela krajem ljeta 1984.

Serijska proizvodnja i cijena[uredi VE | uredi]

Cijena Orla MR102 bila je bila zamišljena oko 55.000 dinara, no cijena je porasla na 80.000 dinara prilikom izlaska na tržište. Pošto su jedine uvozne komponente bili integrirani krugovi koje je bilo teško nabaviti u Jugoslaviji zbog restriktivne monetarne politike tadašnje države, PEL Varaždin je zaradom od prodaje pletenih košara na stranim tržištima financirao uvoz ovih komponenti po veleprodajnim cijenama, što je omogućavalo jeftiniji finalni proizvod. Problemi su postojali u serijskoj proizvodnji i najviše problema bili su u kvaliteti izrade kućišta, tipkovnice, te problemi oko izvora napajanja (pretjerano zagrijavanje).


Nedostatak softvera[uredi VE | uredi]

Obzirom da Orao nije bio kompatibilan ni s jednim kućnim računalom tog vremena, softver je bio deficitaran jer tada nije postojalo dovoljno sofverskih tvrtki ni pojedinaca koju su radili softver za Orao.

Arhitektura[uredi VE | uredi]

Monitor računala marke Orao.

Arhitektura Orla MR102 bila je zasnovana: mikroprocesor MOS 6502, ugrađeni BASIC i monitor, malu osnovnu memoriju u Orlu 16K, RS-232 međuspojnik, crno-bijelu grafiku, rubni spojnik za proširenje. Grafiku je kontrolirao posebni hardverski sklop, a ne glavni mikroprocesor kao što je to bio slučaj kod mnogih kućnih računala, jer Kocijanova namjera je bila stvoriti grafičko računalo slično Xerox Altu ili Apple Macintosh-u, tj. koristio je bitmapnu grafiku. Kod bitmapne grafike svaka upaljena točkica je predstavljena jednim bitom, tako da grafička rezolucija od 256x256 točkica - 65,636 bita odnosno ili 8K, ako je grafika samo crno bijela. Što se još tiče grafike rezolucija 256x256 bila je izabrana radi ostvarivanja kockastih točkica, što je omogućavalo lako pisanje grafičkih programa. Rezolucija teksta je 32x32, i svaki karakter je bio ispisan u polju 8x8, no u stvari znakovi su bili napisani 7x5 formatu. Konstruktori Orla otišli su jedan korak dalje u svojim nastojanjima da stvore računalo koje se moglo puno lakše proširiti, priključiti na pisač te povezati sa vanjskim svijetom sa serijskim međuspojem RS-232.

Memorijska mapa[uredi VE | uredi]

  • 0000 - 03FF - nulti blok (1K)
  • 0400 - 5FFF - korisnički RAM (23K)
  • 6000 - 7FFF - video RAM (8K)
  • 8000 - 9FFF - sistemske lokacije (8K)
  • A000 - AFFF - proširenje (1K)
  • B000 - BFFF - DOS (1K)
  • C000 - DFFF - BASIC ROM (8K)
  • E000 - FFFF - sistemski ROM (8K)

Kontrolne tipke[uredi VE | uredi]

  • CTRL+L brisanje ekrana
  • CTRL+G zvučni signal "beep"
  • CTRL+F briše tekst od kursora do kraja ekrana
  • CTRL+H pomiče kursor za jednu kolonu u lijevo
  • CTRL+K pomiče kursor za jedan red gore
  • CTRL+I pomiče kursor za jednu kolonu u desno
  • CTRL+J pomiče kursor za jedan red dolje
  • CTRL+V uključuje/isključuje zvučnu signalizaciju pritiska tipke
  • CTRL+E briše tekst od kursora do kraja linije
  • CTRL+B uključuje pisač
  • CTRL+U isključuje pisač
  • CTRL+D postavlja kursor na početak ekrana "Home"
  • CTRL+M postavlja kursor na početak reda
  • CTRL+C prekid izvođenja programa "Break"
  • PF1 mala/velika slova
  • PF2 pokretanje pisača
  • PF3 ispis znakova inverzno
  • PF4 "COPY" tipka

Modeli[uredi VE | uredi]

Reklama iz Svet Kompjutera, listopad 1984. za Orao MR102

U reklamni koja se pojavila u Svetu Kompjutera u listopadu 1984. godine, Orao MR102 imao je sljedeća tehnička svojstva koja su bila drugačija nego od Orla koji je ušao u serijsku proizvodnju: [1]


Orao MR102 - serijska proizvodnja


Orao 32 i Orao 32K

  • tvornička proširena RAM na 32 Kb

Vanjske jedinice i produžetci[uredi VE | uredi]

  • PEL-EXT-02 jednostrana disketna jedinica 5 1/4" (100 kB po stranici diska)
  • pisač s RS-232 međuspojnikom PEL P-40 ili PEL P-80
  • Kasetofon : DIN-5 priključak (raspored iglica: 1. ulaz u kasetofon (MIC), 2. GND (masa) 3. izlaz u kasetofon (PHONO), 4. i 5. nisu spojeni)
  • Zaslon PEL c/b 12"
  • Prošireni basic (1986.), kit sa 2 x 8 Kb ROM u koji je koštao 7.000 dinara, ako bi se orignalni romovi poslali nazad u PEL. Sa proširenim BASIC-om dodane su sljedeće naredbe: OPENW, CLOSEW, OPENG, CLOSEG, LETTER, SMOVE, MOVE, DRAW, MODE, PLOT, CIR, RATE, PTR, PDL, CHAR, SOUND, CUR, VDU, EXIT. Sa novim ROMovima kupci su dobili novu knjigu sa upustivma za nove naredbe, te kasetu sa programom Convert, za prevođenje programa napisani u Orao Basic v1.2 u prošireni BASIC.

Konstruktorski tim[uredi VE | uredi]

Miroslav Kocijan je osmislio originalnu konstrukciju.

Upotreba[uredi VE | uredi]

Orao je bilo standardno računalo u osnovnim školama u Hrvatskoj između 1985. i 1991., i računalo koje je bilo u mnogim amaterskim radio klubovima diljem Hrvatske. Kao kućno računalo nije bilo toliko rasprostranjeno zbog nedostatka programske podrške.

Softver[uredi VE | uredi]

Ime Igre Autor/Izdavač
Ajnc PEL Soft
Avion Emil Herceg / Igor Kos
Boulder Dash N.Mihailović / M.Đapjas
Breakout Stan Rimox Software
Brojke
Crvič PEL Soft
Eagle KMI Borovo
Figure Chess KMI Borovo
Internacional Karate KMI Borovo
Jugador Mario Vuletić
Jumping Jack KMI Borovo
Kuki KMI Borovo
Labirint Bibi Soft
Labirint M
Magični Kvadrat Ranogajec / Korpar
Manic Miner Nenad Mihailović
Match Fishing KMI Borovo
Memo PEL Soft
Nevidljivi Suzy Soft
Obelix KMI Borovo
Othello Saša Ivković
Pac-Man Saša Ivković
Pomorska Bitka
Pčelica Maja
Reversi
Sokoban J.P.
Space Invaders PEL Soft
Strip Ajnc Ž.Bistrović
Strip Game Ainc KMI Borovo
Ukleti Dvorac
Zid PEL Soft

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Računalo se nakon uključivanja ili resetiranja budilo u monitoru, iz kojeg se u Basic prelazilo na dva načina:

- naredba BC je pokretala Basic i brisala RAM memoriju;

- naredba BW je pokretala Basic bez brisanja RAM memorije, u kojem slučaju je korisnik nakon resetiranja računala mogao nastaviti raditi na programu koji je već bio u memoriji.

Knjige i priručnici[uredi VE | uredi]

  • Damir Muraja, Orao : uvod u rad i programiranje, Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1988.
  • Ivan Pongračić, Branko Zebec, Mikroračunalo Orao 102 : priručnik, Velebit OOUR Informatika – PEL OOUR Elektronika, Zagreb, 1985.

Galerija[uredi VE | uredi]

Retro scena i emulatori[uredi VE | uredi]

Oko Orla postoji mala retro scena, postoji nekoliko emulatora i dva novo konstruirana računala: Orao 2007 i Orao 2008. Računalo Orao 2007 izradili su dvojac: Josip Perušanec i Zoran Tomiša koji su prvo rekonstruirali elektroničku schemu koristeći origninalno računalo. Schemu su načinili koristeći CAD program za konstruiranje elektroničkih krugova, prema njihovim izjavama nakon što su pokrenuli funkciju optimizacije da program nije pronašao mogućnost poboljšavanja [2]. Nakon rekonstrukcije elektroničke scheme, Josip Perušanec i Zoran Tomiša napravili su kopiju Orla koristeći neke od novijih komponenti, radi uštede na prostoru i na poslu. [3] Josip Perušanec otišao je jedan korak dalje sa računalom Orao 2008, koji ima proširene sposobnosti kao: muzički integrirani krug SID 6581 (koji je bio na računalu Commodore 64), generatorom prekida, integrirani krug za grafiku TMS9918A, i IDE poveznikom. Svojim radom na retro Orlu Josip Perušanec je razvio emulator za orla za računala sa Windows operacijskim sustavom [4], i razvio je niz alata za rad [5]. Za ovu inačicu orlovog emulatora također je dostupan izvorni kod. Za Orao MR102 također postoji emulator koji radi preko emulatora sa SAM Coupé [6], što omogućava korisnicima emulaciju Orla na drugim operacijskim sustavima kao Linux ili Mac OS X ako prvo koriste simulator SAM Coupé [7]. Treći emulator za Orla je razvijen u jeziku C# i samo radi na Windows operacijskom sustavu. Najnoviji emulator je za Android.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=&page=40&all=SK_84_10 Reklama za Orao MR102 u Svet Kompjutera, listopad 1984. str. 40
  2. http://retro.foing-nova.hr/orao2007.htm "Optimizacija nije donjela ništa, buduči da je Miroslav Kocijan (tvorac originalnog Orla) obavio odličan posao."
  3. http://retro.foing-nova.hr/orao2007.htm "Jedina promjena je u adresnom dekoderu, koji je realiziran pomoću GAL-a, te su zamijenjeni epromi i RAM-ovi sa po jednim većeg kapaciteta."
  4. http://retro.foing-nova.hr/oraoemu.htm
  5. http://retro.foing-nova.hr/oraoutil.htm
  6. http://simonowen.com/sam/oraoemu/
  7. http://www.simcoupe.org/faq/

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]