Petar III., ruski car

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Car Petar III. Fjodorovič

Ruski car Petar III. Fjodorovič (1721. - 1762.) iz dinastije Holstein-Gottorp-Romanov.

Vladao je samo 186 dana 1762., nakon čega je ubijen u zavjeri, kojoj je na čelu bila njegova supruga Katarina, kasnije carica Katarina II.

Sin Ane, kćerke Petra Velikoga i Karla Fridrika, vojvode od Holstein-Gottorpa. Odgojen je kao Nijemac, živi u Njemačkoj preuzevši vojvodsku titulu nakon smrti svoga oca.

Žena mu je godine 1745. godine postala vojvotkinja Sofija Augusta od Anhalt-Zerbsta, koja nakon udaje za njega prelazi na pravoslavlje i uzima ime Katarina. Odlučna i inteligentna, sudjelovala je u političkim i diplomatskim igrama mnogo aktivnije od svojeg supruga.

Godine 1742. proglašen nasljednikom carice Elizabete. Nakon njene smrti, u prosincu 1761. godine, postaje car. U to je doba vođen sedmogodišnji rat (1756.-1763.), u kojem je Rusija ratuje protiv Pruske. Petar, koji se divi pruskom vladaru Fridriku II., prekida rat i svibnja 1762. u Petrogradu potpisuje mir, kojim Rusija vraća Pruskoj ranije osvojene teritorije. Planira u savezništvu s Pruskom krenuti u rat protiv dosadašnjih saveznika Austrije i Francuske.

U unutrašnjoj politici, daje povlastice plemstvu i potiskuje (ionako slab) utjecaj crkve. Dao je pravo zemljoposjednicima da kmetove po svojoj volji preseljavaju s jednog imanja na drugo. Položaj kmetova time se značajno pogoršava i postaje blizak položaju robova. Oslobodio je plemiće obaveze da služe državi u administraciji ili vojsci (koju je nametno njegov djed Petar I. Veliki), osim u vrijeme rata. Započinje sekularizaciju crkvenih imanja, koju će Katarina II. nastaviti.

Zaokret u vanjskoj politici dovodi do pobune vojnih zapovjednika, kojoj na čelo staje Katarina. U dvorskom udaru svrgnut je s vlasti, zatvoren i uskoro ubijen. Katarina je zavladala kao carica Katarina II.

Nekoliko godina nakon njegove smrti, u Crnoj Gori je Šćepan Mali proglasio sebe carom Petrom III, koji je uspio pobjeći iz tamnice. Jednako je postupio i vođa kozačkog ustanka 1773.-1775. J. I. Pugačov.