Fridrik II. Veliki

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fridrik II. Hohenzollern
Friedrich Zweite Alt.jpg
Markgrof Brandenburga i Pruski kralj
Pruski kralj i markgrof Brandenburga
Vladavina 31. ožujka 1740. - 17. kolovoza 1786.
Prethodnik Fridrik Vilim I.
Nasljednik Fridrik Vilim II.
Supruga Elisabeth Christine von Braunschweig-Bevern
Dinastija Hohenzollern
Otac Fridrik Vilim I.
Majka Sophie Dorothea von Hannover
Rođen 24. siječnja 1712.
Preminuo 17. kolovoza 1786.
Pokop Garnisonenkirche, Potsdam

Fridrik II. Veliki (Berlin, 24. siječnja 1712. - Potsdam, 17. kolovoza 1786.), pruski kralj (1740. - 1786.) iz vladarske kuće Hohenzollern. Sin je Fridrika Vilima I. kojeg je naslijedio 1740. godine.[1] Bio je vladar prosvijećenog apsolutizma, veliki osvajač i reformator pruske države.

Životopis[uredi VE | uredi]

U mladosti se često sukobljavao s ocem, no poslije stječe njegovo povjerenje i naklonost.[2]

Sudjelovao je u Ratu za austrijsku baštinu, za kojeg je u dva rata Austriji oduzeo Šlesku. Zatim je ojačao vojne snage i uključio se 1756. u Sedmogodišnji rat u savezu sa Velikom Britanijom.[3] Premda je ratovao s moćnim suparnicima; Austrijom, Francuskom i Rusijom, iskazao se kao sposoban vojskovođa i ratni strateg te je zajedno sa suparnicima sudjelovao u prvoj diobi Poljske i stekao Istočno Pomorje bez Gdanjska i Toruna.

Poslije rata radio je na gospodarskom oporavku zemlje, ali je velikim porezima izazvao nezadovoljstvo u narodu. U duhu prosvijećenog apsolutizma, proveo je reforme u zakonodavstvu i sudstvu te je ukinuo mučenje.[4] Za njegove vladavine grade se kanali, ceste te otvaraju obvezne škole za mušku djecu.

Pokrovitelj umjetnosti[uredi VE | uredi]

Na svom je dvoru okupljao književnike, a i sam se bavio pjesništvom. Napisao je raspravu protiv Machiavellija Antimachiavell, te niz političkih, povijesnih i književnih djela.[5]

Dopisivao se s Voltaireom, ali se kasnije razilazi s njegovim filozofsko-političkim stavovima.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
  2. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
  3. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
  4. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
  5. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-07-4