Piramide u Gizi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Memfis sa svojim nekropolama (Sakara, Abusir, Piramide u Gizi i Dahšur)

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Memfis sa svojim nekropolama (Sakara, Abusir, Piramide u Gizi i Dahšur)
Flag of Egypt.svg Egipat
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, vi
Ugroženost: 2001.-
Poveznica: UNESCO
Kompleks piramida u Gizi

Piramide u Gizi ili Nekropola u Gizi u Egiptu spadaju među najpoznatije i najstarije građevine čovječanstva. Nalaze se na zapadnom rubu doline Nila, oko osam kilometara jugozapadno od grada Gize. Udaljene su oko 15 kilometara od centra grada Kaira i nalazi se direktno na ulici piramida (Sharia al-Ahram). Jedine su preostale od Sedam svjetskih čuda antike.

Najveća i vjerojatno najpoznatija piramida je Keopsova piramida, faraona Keopsa koji je vladao oko 2558. pr. Kr. - 2532. pr. Kr. Blizu nje je Velika sfinga, te Kefrenova piramida. Treća i ujedno najmanja je Mikerenova piramda.

Zbog toga su 1979. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s obližnjim drevnim gradom Memfisom, i nekropolama u Abusiru, Dahšuru i Sakari.

Gradnja Piramida[uredi VE | uredi]

Piramide su građene između oko 2620. pr. Kr. - 2500. pr. Kr. na oko 1000 puta na 2000 m širokim visoravanu od vapnenca. S izgradnjom piramida istodobno su nastali hramovi, nekropola i naselje za radnike. Zanimljivost je i da u doba izgradnje piramida Egipćani nisu još poznavali kotač.

Smatra se, da su služile za zbrinjavanje balzamiranih posmrtnih ostataka faraonovih mumija koje su se skrivale duboko u unutrašnjosti za njihov zagrobni život.

Galerija[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Piramide u Gizi