Piramide u Gizi

Memfis sa svojim nekropolama (Sakara, Abusir, Piramide u Gizi i Dahšur)
Svjetska baština - UNESCO
Egipat
Godina uvrštenja:	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, iii, vi
Ugroženost:	2001.-
Poveznica:	UNESCO

Kompleks piramida u Gizi

Piramide u Gizi ili Nekropola u Gizi u Egiptu spadaju među najpoznatije i najstarije građevine čovječanstva. Nalaze se na zapadnom rubu doline Nila, oko osam kilometara jugozapadno od grada Gize. Udaljene su oko 15 kilometara od centra grada Kaira i nalazi se direktno na ulici piramida (Sharia al-Ahram). Jedine su preostale od Sedam svjetskih čuda antike.

Najveća i vjerojatno najpoznatija piramida je Keopsova piramida, faraona Keopsa koji je vladao oko 2558. pr. Kr. - 2532. pr. Kr. Blizu nje je Velika sfinga, te Kefrenova piramida. Treća i ujedno najmanja je Mikerenova piramda.

Zbog toga su 1979. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s obližnjim drevnim gradom Memfisom, i nekropolama u Abusiru, Dahšuru i Sakari.

Gradnja Piramida

Piramide su građene između oko 2620. pr. Kr. - 2500. pr. Kr. na oko 1000 puta na 2000 m širokim visoravanu od vapnenca. S izgradnjom piramida istodobno su nastali hramovi, nekropola i naselje za radnike. Zanimljivost je i da u doba izgradnje piramida Egipćani nisu još poznavali kotač.

Smatra se, da su služile za zbrinjavanje balzamiranih posmrtnih ostataka faraonovih mumija koje su se skrivale duboko u unutrašnjosti za njihov zagrobni život.

Galerija

• 

  Nekropola u Gizi iz zraka
• 

  Velika sfinga u Gizi s Kefrenovom piramidom

• 

  Nekropola u Gizi noću
• 

  Panorama (Giza u dnu)