Velika sfinga u Gizi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Velika sfinga u Gizi, s "Kefrenovom piramidom"

Velika sfinga u Gizi (ar. أبو الهول) je popularna turistička atrakcija. To je poluljudski kip (ili skulptura) od pješčenjaka koji su sagradili robovi faraona Kefrena. Nalazi se u Gizi, na zapadnoj obali rijeke Nil, blizu suvremenog Kaira (29.975299° N 31.137496° E). To je jedan od najvećih kipova napravljenih od jednog kamena na Zemlji, te se vjeruje da su je sagradili drevni Egipćani u 3. stoljeću prije nove ere.


Etimologija[uredi VE | uredi]

Kako su taj kip zvali drevni Egipćani, nije poznato. Zapadno ime "Sfinga" je dobila u antici na osnovu legendarnog grčkog stvorenja s tijelom lava, glavom žene i krilima ptice, iako glava egipatske sfinge pripada muškarcu. Za drevni grčki izraz se vjeruje da bi mogao biti kvarenje drevnog egipatskog izraza Shesep-ankh. Izraz Shesep-ankh kao ime je bilo korišteno za sve kraljevske kipove u Četvrtoj dinastiji, iako je postalo specifično za Veliku Sfingu u Novom kraljevstvu. U srednjovjekovnim tekstovima je potvrđeno korištenje imena balhib i bilhaw za sfingu, uključujući egipatskog povjesničara Maqrizija, koji sugerira koptsku konstrukciju, ali arapski naziv Abul-Hôl, što znači "Otac užasa", se češće koristi.

Lokacija i opis[uredi VE | uredi]

Velika sfinga 1867. godine

Velika sfinga se nalazi u Dolini Gize, na zapadnoj obali Nila. Gleda prema istoku, strani svijeta gdje izlazi Sunce. Ima tijelo lava i ljudsku glavu. Smještena je pokraj piramida, a nema nosa, smatra se da to nije bilo zbog Napoleona, vjerojatno zbog pješčanih oluja. Nekada je bila lijepo obojena. Postoji legenda da se sfinga objavila kraljeviću Tutmozisu IV. i rekla mu neka ukloni pijesak oko sfinge. On je to učinio, te tako postao kralj. O sfingi se vrte mnoge glasine i teorije. Njezino lice pripada bogu Sunca, ili faraonu Kefrenu.

Teško oštećena sfinga

Glasine i teorije[uredi VE | uredi]

Sfinge su simbol boga Sunca, a postoji avenija kamenih sfingi kod Luxora. Egiptolozi kažu da su sfingu sagradili seljaci, robovi, po naredbi faraona Kefrena. Na samom kipu nema hijeroglifa koji bi na to upućivali. Kefrenov otac Keops je ostavio dokaz u kojemu naređuje izgradnju hrama i sfinge zajedno, a prema tome, sve je još čudnije. 1905. sfinga je oslobođena pijeska i restaurirana, te je zabljesnula i postala atrakcija, a možda je zasjenila piramide iza nje. Ali sfingu nisu sagradili niti Keops niti Kefren. Postoji teorija da planina na Marsu, zajedno sa piramidalnim planinama, sliči kompleksu u Gizi.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Velika sfinga u Gizi