Plan EU-a za oporavak gospodarstva od koronakrize
Za druga značenja pogledajte Europski plan oporavka.Plan EU-a za oporavak gospodarstva od koronakrize, sveobuhvatni europski plan oporavka. Predložila ga je Europska komisija. Ustanovljen je radi lakšeg otklanjanja štete koju je pandemija koronavirusa prouzročila gospodarstvu (tzv. koronakriza) i društvu, radi poticanja europskog oporavka te za čuvati i otvarati radna mjesta. Zasniva se na iskorištavanju svih mogućnosti proračuna EU-a.[1]
Cilj[uredi | uredi kôd]
Cilja se mobilizirati ulaganja. Za ih mobilizirati, Europska komisija predlaže dvostruko djelovanje, preko pojačanog dugoročnog proračuna EU (Višegodišnjega financijskog okvira) za razdoblje 2021. – 2027. (1 100 milijardâ eura) i preko instrumenta EU sljedeće generacije([2]) (Next Generation EU), novog instrumenta za oporavak vrijedna 750 milijardâ eura, koji će novim sredstvima prikupljenima na financijskim tržištima povećati financijsku moć proračuna EU-a u razdoblju 2021. – 2024. godine. Instrument EU sljedeće generacije uvest će stupove potpore za oporavak država članica, poticaja pokretanju gospodarstva i privatnim ulaganjima te izvlačenje pouka iz krize. Kroz mehanizme u tim stupovima sredstva će se usmjeriti gdje su najkorisnija te će nadopunjavati i pojačavati najvažnije aktualne mjere u državama članicama.[1]
Cilj plana je uz ublažavanje štete prouzročene pandemijom, i ulaganje u zeleni, digitalni, socijalni i otporniji EU, tj. za postizanje ciljeva EU-a u pogledu klimatske neutralnosti i digitalne transformacije, za pružanje socijalne potpore i potpore pri zapošljavanju te za jačanje uloge EU-a kao globalnog igrača.[2]
Financiranje[uredi | uredi kôd]
Da bi se financirala potrebna ulaganja, u ime EU-a Europska komisija (EK) će na financijskim tržištima izdavati obveznice. Dospijeće će im biti od 3 do 30 godina. Za omogućiti zaduživanje, EK će izmijeniti Odluku o vlastitim sredstvima i povećati fiskalni prostor – razliku između gornje granice vlastitih sredstava u dugoročnom proračunu (najviši iznos sredstava koje Unija može zatražiti od država članica za financiranje svojih izdataka) i stvarne potrošnje. Prikupljeni novac dodjeljuje se u nove proračunske instrumente EU-a ili u izmijenjene programe EU-a u obliku bespovratnih sredstava ili proračunskih jamstava.[1]
Dana 27. svibnja 2020. Europska komisija je 27. svibnja predstavila Europskom parlamentu poticajni paket vrijedan 750 milijardâ eura, koji bi s revidiranim prijedlogom proračuna EU-a za 2021. – 2027. trebao pomoći kod ublažavanja šoka izazvanog koronavirusom i utabati put za održivu budućnost. Komisija je predložila posuđivanje novca na financijskim tržištima jer zbog visoka kreditna rejtinga, troškovi zaduživanja bit će niski. U obliku bespovratnih sredstava dodijelilo bi se ukupno 500 milijardi eura.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c (): Odgovor na pandemiju koronavisura > Europski plan oporavka Europska komisija. Službene internetske stranice Europske unije. nedatirano. Pristupljeno 18. srpnja 2020.
- ↑ a b c (): Vijesti - COVID-19: Plan EU-a za gospodarski oporavak Europski parlament. Stvoreno 18. svibnja 2020. Ažurirano 28. svibnja 2020. Pristupljeno 18. srpnja 2020.