Posidonija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Posidonia oceanica
Posidonia Oceanica
Posidonia Oceanica
Status zaštite

(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Alismatales
Porodica: Posidoniaceae
Rod: Posidonia
Vrsta: P. oceanica
Dvojno ime
Posidonia oceanica
(L.) Delile
Raspon
Posidonia oceanica range.PNG

Posidonija (lat. Posidonia oceanica) ili oceanski porost je biljka iz skupine morskih cvjetnica, a poznatija je pod nazivima morska trava ili voga. Dobila je ime po grčkom bogu mora Posejdonu.

Opis[uredi VE | uredi]

Poput pravih kopnenih biljaka, ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Listovi su dugi 30-140 cm i do 1 cm široki, tamnozeleni, trakasto uski, na vrhu tupo ili blago zaobljeni, s 13-17 paralelnih žilica. Rastu u snopićima od 5-8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Često ih more u obliku smeđih nakupina izbaci na plaže. Posidonija ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korjenčićima pričvršćene uz podlogu. Rizomi rastu prosječnom brzinom do 6 cm godišnje, te na taj način tijekom desetljeća stvaraju debele slojeve zvane „mattes“.Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan maslini, koji nekoliko dana pluta na površini, a kada pukne sjemenka pada na tlo i iz nje nastaje nova biljka. Na taj način se posidonija može udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se stvara svega jednom u nekoliko godina. Češće se razmnožava nespolno, tako da širi podzemne stabljike kroz sediment i zakorjenjavanjem otkinutih dijelova biljke.Gradi velike podmorske livade. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni korjeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje na nekoliko tisuća godina. Po tome je posidonija jedna od najdugovječnijih organizama Sredozemlja.

Osjetljiva je na pojačano taloženje, organska onečišćenja i promjene koje dovode do smanjenja prozirnosti mora.

Stanište[uredi VE | uredi]

Sedimentna dna zaštićenih uvala te područja prozirnog mora oko jadranskih otoka; od 5 do oko 40 m dubine.

Posidonija je endem Sredozemnog mora, što znači da živi samo na tom području, a jedino još u morima oko Australije žive dvije joj srodne vrste.

Livade posidonije[uredi VE | uredi]

Livade posidonije su pluća mora, jer obogaćuju more kisikom. Jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika.

U njima živi, razmnožava se, lovi i skriva se nekoliko stotina vrsta algi i životinja: rakovi, glavonošci, školjkaši, spužve, mahovnjaci, žarnjaci, krednjaci te više vrsta manjih i većih riba.

Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje.

Livade vrlo sporo rastu i još sporije se obnavljaju što ih čini posebno osjetljivima. Posebno ih ugrožava ribolov kočom i dinamitom, sidrenje, onečišćenje i gradnja u obalnom području te postavljanje kaveza za uzgoj ribe iznad njih.

Tropske alge roda Caulerpa su izrazito velika opasnost za posidoniju.

Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode, dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.

Srodne vrste[uredi VE | uredi]

Osim posidonije u Jadranu postoje još tri vrste morskih cvjetnica:

  • Cymodocea nodosa raste na pješčanom dnu do 10 metara dubine, preferira tople i sunčane obale. Razgranata je s listovima veličine do 30 cm od kojih svaka grana ima po nekoliko listova.
  • Zostera noltii brojna je u plitkim lagunama u plićacima, često se nađe i van mora kod velikih oseka. Dužina listova može biti do 40tak cm.
  • Zostera marina raste na muljevitim i pjeskovitim obalama kanala i boćatih voda. Većina ljudi zamjeni je za mladu posidoniju jer je slična, ali uža i manja.

Izvori[uredi VE | uredi]

Cro semicolon plain.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.