More
Izvor: Wikipedija
 |
|
More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Mora se dijele u tri oceana: Tihi, Atlantski i Indijski ocean. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.
Sadržaj |
[uredi] Popis mora podijeljenih po oceanima
[uredi] Tihi ocean
- Kalifornijski zaljev
- Aljaski zaljev
- Beringovo more
- Ohotsko more
- Japansko more
- Unutarnje more
- Žuto more
- Istočnokinesko more
- Južnokinesko more
- Filipinsko more
- More Mindanao
- Sulusko more
- Celebesko more
- Molučko more
- Javansko more
- Floresko more
- Bandsko more
- Timorsko more
- Arafursko more
- Zaljev Carpentaria
- Bismarckovo more
- Solomonsko more
- Koraljno more
- Tasmanovo more
- Rossovo more
[uredi] Atlantski ocean
- Sredozemno more
- Biskajski zaljev
- Sjeverno more
- Baltičko more
- Keltsko more
- Irsko more
- Hebridsko more
- Norveško more
- Sjeverno ledeno more
- Baffinov zaljev
- Zaljev Foxe
- Hudsonov zaljev
- Labradorsko more
- Zaljev St. Lawrence
- Zaljev Fundy
- Sargaško more
- Karipsko more
- Meksički zaljev
- Weddellovo more
- Gvinejski zaljev
[uredi] Indijski ocean
- Crveno more
- Adenski zaljev
- Perzijski zaljev
- Omanski zaljev
- Arapsko more
- Lakadivsko more
- Bengalski zaljev
- Burmansko more
- Veliki australski zaljev
- Zaljev Spencer
- Zaljev St. Vincent
[uredi] Zatvorena mora
[uredi] Vanzemaljska mora
- Mjesečeva mora su ogromne bazaltne ravni na Mjesecu koje su rani astronomi smatrali da su vodene mase, pa su ih nazivali "morima".
Smatra se da je tekuća voda prisutna ispod površina nekoliko mjeseca od kojih je najznačajniji Europa.
Tekući ugljikovodici su vjerojatno prisutni na Titanovoj površini, iako bi bilo ispravnije ih opisati kao "jezera" nego kao "mora". Razdioba tekućih područja bolje će se razumijeti kad sonda Cassini dovrši istraživanje.
