Psihoanaliza

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Psihoanaliza je klinička teorija ličnosti koja se usredotočuje na intenzivno proučavanje osobe. Glavni predstavnik psihoanalize je Sigmund Freud.

Ciljevi psihoanalize[uredi VE | uredi]

Freud je smatrao da pacijenti neće biti prisiljeni na neprilagođena ponašanja kada shvate da se zbog svojih nesvjesnih razloga tako ponašaju i da pacijent, vođen terapeutom, mora sam doći do srži svojih problema.

Glavni ciljevi psihoanalitičkot tretmana jesu inetelektualni i emocionalni uvid u primarne uzroke pacijentovih problema, istraživanje implikacija tih uvida i ojačavanje kontrole nad idom i superegom.

Strukture ličnosti[uredi VE | uredi]

Freud je uobličio tri strukture ličnosti od kojih se svaka odnosi na različite aspekte djelovanja ljudi:

  • Id – dio ida su čovjekovi instinkti, ali je id izvor energije svih nagona.
  • Ego - djeluje na načelu stvarnosti, dok id tjera čovjeka da bude impulzivan, ego to može zaustaviti.
  • Superego – predstavlja unutarnju predodžbu moralnih pravila, sadržeći u sebi ideale kojima se teži kao i krivnju, odnosno kaznu koju očekujemo ako prekršimo etičke norme.


Razine svjesnosti[uredi VE | uredi]

  • svjesna razina
  • podsvjesna
  • nesvjesna
    • perceptivna obrana
    • subliminalna psihodinamička aktivacija

Vidi još[uredi VE | uredi]


Literatura[uredi VE | uredi]

  • Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994.
  • Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.



Psy2.png Nedovršeni članak Psihoanaliza koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.