Samostrel

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Srednjovjekovni ratnik priprema samostrel za upotrebu

Samostrel ili samostrijel je hladno oružje s tetivom, namijenjeno borbi, sportu i lovu. Sastoji se od drvenog ili metalnog dijela s rukohvatom i mehanizmom te luka iz kojeg se ispaljuju strijele. Funkcionira tako što mehanizam samostrela zateže luk koji otpuštanjem okidača na mehanizmu daje strelici energiju prilikom ispaljenja. Za punjenje samostrel koristi strelice s raznim vrhovima. Dok su prije postojale samo metalne oštre strelice, one sada imaju stožasti oblik s eksplozivnim ili zapaljivim punjenjem. Glavna karakteristika samostrela je da su to bešumna oružja s velikom probojnošću zbog vrlo široke lepeze zateznog luka (tetive).

Povijest i danas[uredi VE | uredi]

U početku je luk samostrela je bio izrađen od drvenih obloga, a danas su ga zamijenili moderniji materijali kao što su metalne legure koje imaju veliku žilavost i elastičnost. Prvi samostreli pojavili su se među plemenima nomada i lovaca-skupljača jugoistočne Azije gdje su služili za lov i rat. Nakon njih samostrele su koristili Kinezi te stari Grci prilikom vođenja ratova. Igrali su značajnu ulogu u ratovima u Europi i Aziji tijekom Srednjeg vijeka.

Poznat po upotrebi samostrela je legendarni švicarski narodni junak Wilhelm Tell koji je pogodio jabuku što se nalazila na glavi njegova sina.

U današnje se doba samostreli koriste primarno u sportske svrhe za metno gađanje te za sportski lov. Iz upotrebe ih je pak istisnula pojava vatrenog oružja. Moderni samostreli imaju takvu probojnost da su izjednačeni s probojnošću Magnuma 356. Na daljinama od 50 metara samostrel udara silinom od 1000kg na 1cm2. To je ujedno i njegov najučinkovitiji domet. Na samostrel se može postaviti i optički pištoljski ciljnik, mada su na njemu ugrađeni mehanički ciljnici.
U Hrvatskoj vojsci postoji mnogo vrsta samostrela od raznih proizvođača.