Sekundarna hipertenzija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Klasifikacija prema MKB-10
I15 Sekundarna hipertenzija
I15.0 Renovaskularna hipertenzija
I15.1 Sekundarna hipertenzija zbog drugih bubrežnih bolesti
I15.2 Sekundarna hipertenzija zbog endokrinih bolesti
I15.8 Druga sekundarna hipertenzija
I15.9 Sekundarna hipertenzija, nespecificirana

Sekundarna hipertenzija posljedica je bolesti nekog organa ili organskog sustava, poput bubrega ili endokrinog sustava.

Hipertenzija se dijeli na primarnu, esencijalnu hipertenziju i sekundarnu hipertenziju. U "primarnu hipertenziju" spada oko 90–95% slučajeva, što znači da je do povišenja krvnog tlaka došlo bez jasne podležeće bolesti.[1] Preostalih 5–10% slučajeva, koji nastaju kao posljedica bolesti bubrega, arterija, srca ili endokrinog sustava smatra se sekundarnom hipertenzijom.

Znakovi i simptomi[uredi VE | uredi]

Etiologija[uredi VE | uredi]

Sekundarna hipertenzija nastaje uslijed poznatog uzroka. Najčešći uzrok sekundarne hipertenzije su bubrežne bolesti.

Bolesti koje su neke od najčešćih uzroka sekundarne hipertenzije:

Patogeneza[uredi VE | uredi]

Prevencija[uredi VE | uredi]

Liječenje[uredi VE | uredi]

Sekundarna hipertenzija liječi se uklanjanjem uzroka koji su doveli do njenog nastanka. Terapija se mora uzimati redovito, po mogućnosti u isto vrijeme, a najveća je pogreška prekinuti terapiju kad se krvni tlak normalizira. Često je mukotrpno doći do najbolje terapije, što zahtijeva i veliko strpljenje pacijenata. U liječenju hipertenzije mogu se upotrijebiti sljedeće skupine lijekova, kao pojedinačni lijekovi ili u kombinacijama: diuretici, koji potiču izlučivanje tekućine iz organizma, beta-blokatori, koji djeluju na srčani mišić, blokatori kalcijevih kanala, koji povoljno utječu na srčani rad, vazodilatatori, inhibitori enzima angiotenzin konvertaze, antagonisti angiotenzinskih receptora, koji su novija generacija antihipertenziva.[2]

Prognoza[uredi VE | uredi]

Epidemiologija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Carretero OA, Oparil S (January 2000). "Essential hypertension. Part I: Definition and etiology". Circulation 101 (3): 329–35.
  2. http://www.zzjzpgz.hr/nzl/66/krvni-tlak.htm Magistra farmacije Aurora Antolović, Lijekovi za krvni tlak, Narodni zdravstveni list (preuzeto 14. prosinca 2012.) s dopusnicom

Logotip ZZJZPGZ.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (www.zzjzpgz.hr). Vidi dopusnicu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Esculaap4.svg     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!