Sekundarna hipertenzija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10 I15

Sekundarna hipertenzija posljedica je bolesti nekog organa ili organskog sustava, poput bubrega ili endokrinog sustava.

Hipertenzija se dijeli na primarnu, esencijalnu hipertenziju i sekundarnu hipertenziju. U "primarnu hipertenziju" spada oko 90–95% slučajeva, što znači da je do povišenja krvnog tlaka došlo bez jasne podležeće bolesti.[1] Preostalih 5–10% slučajeva, koji nastaju kao posljedica bolesti bubrega, arterija, srca ili endokrinog sustava smatra se sekundarnom hipertenzijom.

Znakovi i simptomi[uredi VE | uredi]

Etiologija[uredi VE | uredi]

Sekundarna hipertenzija nastaje uslijed poznatog uzroka. Najčešći uzrok sekundarne hipertenzije su bubrežne bolesti.

Bolesti koje su neke od najčešćih uzroka sekundarne hipertenzije:

Patogeneza[uredi VE | uredi]

Prevencija[uredi VE | uredi]

Liječenje[uredi VE | uredi]

Sekundarna hipertenzija liječi se uklanjanjem uzroka koji su doveli do njenog nastanka. Terapija se mora uzimati redovito, po mogućnosti u isto vrijeme, a najveća je pogreška prekinuti terapiju kad se krvni tlak normalizira. Često je mukotrpno doći do najbolje terapije, što zahtijeva i veliko strpljenje pacijenata. U liječenju hipertenzije mogu se upotrijebiti sljedeće skupine lijekova, kao pojedinačni lijekovi ili u kombinacijama: diuretici, koji potiču izlučivanje tekućine iz organizma, beta-blokatori, koji djeluju na srčani mišić, blokatori kalcijevih kanala, koji povoljno utječu na srčani rad, vazodilatatori, inhibitori enzima angiotenzin konvertaze, antagonisti angiotenzinskih receptora, koji su novija generacija antihipertenziva.[2]

Prognoza[uredi VE | uredi]

Epidemiologija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Carretero OA, Oparil S (January 2000). "Essential hypertension. Part I: Definition and etiology". Circulation 101 (3): 329–35.
  2. http://www.zzjzpgz.hr/nzl/66/krvni-tlak.htm Magistra farmacije Aurora Antolović, Lijekovi za krvni tlak, Narodni zdravstveni list (preuzeto 14. prosinca 2012.) s dopusnicom

Logotip ZZJZPGZ.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (www.zzjzpgz.hr). Vidi dopusnicu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Esculaap4.svg     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!