Skriveno znanje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Skriveno ili Proceduralno znanje je pojam kojem je autor znanstvenik i filozof Michael Polanyi . Važno je istaknuti da je on pisao o procesu, a ne o formi znanja. Ipak, njegova se fraza koristi za imenovanje forme znanja koje se u potpunosti ili djelomično ne može objasniti.

Definicija[uredi VE | uredi]

Po definiciji, skriveno znanje se ne prenosi lako. Jedan od Polanyievih slavnih aforizama glasi: “Znamo puno više nego što to možemo izreči“.

Skriveno se znanje često sastoji od navika i kulture koje ne prepoznajemo kod sebe.

Aspekti skrivenog znanja[uredi VE | uredi]

U području upravljanja znanjem ovaj se pojam odnosi na znanje koje je poznato samo pojedincu i koje je teško prenijeti ostatku organizacije. Znanje koje se prenosi lako, naziva se eksplicitno znanje. Proces transformiranja skrivenog znanja u eksplicitno poznat je kao kodificiranje ili artikulacija. Skriveni aspekti znanja ne daju se kodificirati, već se jedino mogu prenijeti uvježbavanjem ili steći vlastitim iskustvom. S druge strane, skriveno znanje može se razumijeti kao znanje koje je dio neke kulture i teško se da razumijeti od ljudi koji toj kulturi ne pripadaju. Uključuje učenje i vještinu, ali ne na način koji se da opisati. Jednostavan primjer za to je pokušaj učenja vožnje bicikla samo čitanjem priručnika. Smatra se da je skriveno znanje od ključne važnosti u inovativnom procesu. Tako u primjeru prvog japanskog aparata za kruh, kojeg inženjeri nisu bili u stanju napraviti sve dok nisu proveli neko vrijeme u vodećoj pekari i tamo u praksi učili o tome kako se mijesi tjesto za kruh, koliko se dugo u miru i na toplom diže, koliko se dugo peče...

Zakon nenamjernih posljedica[uredi VE | uredi]

Neuspjesi zbog nedostatka skrivenog znanja znani su i kao “zakon nenamjernih posljedica“. Tako su inženjeri koji su radili na navodnjavanju smatrali da je jedino važno da znaju sve o betonu, tokovima voda i drugim tehničkim stvarima, a pokazalo se da su navodnjavanjem raširili zarazu zbog vodenih parazita Bilharzia i Schistosomasis, pošto nisu znali i kako usporiti puževe, njihove prijenosnike. Skriveno znanje može se činiti kao jednostavna ideja, ali njegove se implikacije široke i dalekosežne.

Upravljanje znanjem[uredi VE | uredi]

U terminima učenja u organizaciji i upravljanja znanjem, ako je važno znanje skriveno, tada se ne može efikasno širiti organizacijom, što povlači za sobom da će novi zaposlenici posao moći naučiti samo direktnim kontaktom, što pak oduzima mnogo vremena. Zato u oglasima za posao gotovo uvijek traže zaposlenike s radnim iskustvom. Jer skriveno znanje dio je ljudskog kapitala radne organizacije, a time obzirom na druge, i njezina prednost.