Social bookmarking

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Social bookmarking (anglizam) je online praksa organiziranja i spremanja linkova (poveznica), te njihovog označavanja sa ključnim riječima ili tagovima kako bi kasnije takav sadržaj bio lakše dostupan i pretraživ svim korisnicima Interneta.

Povijest social bookmarkinga[uredi VE | uredi]

Prva pojava koncepta online dijeljenja vlastite baze bookmarka sa ostalim korisnicma seže do 1996. godine i početka rada stranice itList.com. Nju su slijedile stranice Backflip, Blink, Hotlinks, Clip2, no neke od tih stranica su ugašene ili su promijenile svoju funkciju. Za pravu popularnost i globalnu proširenost social bookmarking servisi su se trebali razviti i prošlo je više godina. Danas je social bookmarking zapravo samo dio nove generacije weba zvane Web 2.0. Web 2.0 je naziv za trend drugačijih načina stvaranja, prikazivanja i pretraživanja sadržaja na webu. Web 2.0. su npr. sadržaji stvoreni od strane korisnika, interaktivni sadržaji, društvene mreže, aplikacije i alati za komunikaciju preko Interneta, web stranice za dijeljenje raznih sadržaja. Primjere za usluge i stranice koje se svrstavaju u Web 2.0. su: eBay, Wikipedija, del.icio.us, Reddit, Flickr, Skype itd. Primjeri hrvatskih stranica: Aukcije.hr, Ptičica.com, Coolinarka.hr, Dvanula.hr, croatia-info.info

Social bookmarking servisi[uredi VE | uredi]

Social bookmarking se obavlja na specijaliziranim i prilagođenim web stranicama koje omogućuju korisnicima pohranjivanje popisa Internet resursa koje smatraju korisnima.

Potrebno je naglasiti da pojam social bookmarkinga obuhvaća pohranjivanje linkova. Pohranjivanje i označavanje sadržaja kao što su fotografije, video i sl. spada pod pojam media sharing. (Neki social bookmarking servisi su se ograničili samo na linkove određene vrste sadržaja, npr. linkova vijesti tj. stručnih tekstova, knjiga, videa, blogova...)

Većina servisa zahtijeva registraciju, dok je samo pregledavanje tuđih bookmarka dostupno i bez registracije. Neki servisi imaju i opciju privatnog pohranjivanja bookmarka. Kada korisnik pronađe zanimljivu stranicu, u obrazac za pohranjivanje dodaje URL stranice , opis i određenu proizvoljnu ključnu riječ ili tag (etiketu) kako bi lakše zapamtio link. (Taj proces dodavanja ključne riječi sadržaju se zove tagiranje.) Polje opisa stranice se obično automatski popuni čim dodamo link. Ključne riječi mogu biti predložene na osnovu ključnih riječi koje su drugi korisnici upotrebili za upravo tu ili sličnu stranicu ili će se pojaviti u obliku oblačića kada korisnik upiše određeno slovo u polje. Pretraživanje baze linkova se kasnije može vršiti prema ključnoj riječi, prema brojnosti korisnika koji su link spremili, prema popularnosti linka (najpopularniji su oni koji su najviše puta bili pregledani tj. posjećeni) ili prema vremenu kada ih je korisnik spremio.

Osim ove osnovne funkcije, servisi mogu imati dodatne funkcije kao što su:

  • ocjenjivanje i komentiranje bookmarka
  • mogućnosti stvaranja interesnih grupa
  • E-mail
  • blog
  • obavještavanje o novim sadržajima s određenih stranica (RSS)
  • "uvoz i izvoz" sa drugih bookmarking servisa

Pozitivne i negativne strane[uredi VE | uredi]

Pozitivna strana ovog servisa je prije svega da služi kao online baza naših omiljenih linkova, tako da joj mi možemo pristupiti u bilo kojem trenutku sa bilo kojeg kompjutera koji ima Internet. Slijedeće, ovaj servis je mjesto gdje se mogu pronaći i okupiti ljudi sličnih interesa i raspravljati o tim interesima, podijeliti podatke itd. Svaki korisnik može samostalno istraživati temu koja ga zanima i saznati nešto novo. Neke stranice imaju screenshot (sliku) početnih stranica linkova iz baze, pa nas ta komponenta može privući da posjetimo neku stranicu, ako je njezino sučelje privlačno.

Negativna strana je ta što svu klasifikaciju i označavanje u ovakvim sustavima rade korisnici, zbog toga te baze i opisi resursa nisu konzistentne niti potpuno točne. Velika većina korisnika su potpuni laici što se tiče klasifikacije pojmova, a ne postoji propisan standardni set ključnih riječi (poznat još i pod nazivom kontrolirani vokabular) koji se mora koristiti. Tada se događaju problemi sa tagovima koji su preopširni, pojam nije u hijerarhijskom odnosu sa ostalim pojmovima ili je resurs klasificiran osobnim rječnikom,a ne općenitim rječnikom. Također, mogu se napraviti pogreške pri pisanju, pojava sinonimije (više riječi ima isto značenje), polisemija (jedna riječ ima više značenja), skraćenica i sl. Kasnije pretraživanje baze može (a i ne mora) dati bolje rezultate nego pretraga tražilicama, koje ne razumiju značenja riječi. Pojavio se i problem spama i spam-programa koji su u travnju 2007.godine aktivirali softver koji je otvarao račune na bookmarking servisima i promovirao njihove web stranice tagirajući ih puno puta preko različitih korisničkih imena. Servisi su implementirali anti-spam programe kako bi se zaštitili u ovakvim situacijama.

Poznatiji bookmarking servisi[uredi VE | uredi]

  • del.icio.us
  • thumblicio.us
  • ma.gnolia.com
  • stumbleupon.com
  • furl.net
  • digg.com
  • blinklist.com
  • Qindex.info

Izvori[uredi VE | uredi]