Spol i rod

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Spol)
Skoči na: orijentacija, traži

Spol (lat. "sexus") je skup anatomskih, fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se među jedinkama iste vrste razlikuju mužjaci i ženke.[1] Spol je određen nasljedno, kromosomskom strukturom. Karakteristike spola povezane su s reproduktivnim sustavom i pod utjecajem su spolnih hormona. Neke niže životinje mogu imati obilježja obaju spolova. U većine viših životinja spolovi su odijeljeni.[2]

Rod je klasifikacijski stupanj viši od vrste, niži od porodice.[3]





Spol i spolnost[uredi VE | uredi]

Značenja riječi spol su:

  • 1. u biologiji: Ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju muškarac i žena, odnosno među jedinkama iste vrste mužjaci od ženki.
  • 2.a. Činjenica pripadnost jednom od spolova.
  • 2.b. Muški ili ženske kao kolektivitet (ženski spol, muški spol).

(Hrvatski enciklopedijski rječnik.)

Riječ spolnost označava ukupnost pojava vezanih uz spol i spolni nagon; seksualnost. (Vidi članak seksologija).

Danas se spol može promijeniti hormonalnom terapijom i operacijom promjene spola. Na fiziološkom planu promjena je izvanjski potpuna. Ostaje međutim genetska razlika: muškarac ima Y-kromozom.

Spol i rod[uredi VE | uredi]

U suvremenoj društvenoj znanosti značajno je razlikovanje između spola (engleski: sex) i roda (engleski: gender), koje potiče iz feminizma. U svakodnevnom jeziku u Hrvatskoj ta se razlika obično ne čini, ali važno ju je imati na umu u diskusijama o odnosima između spolova i društvenim problemima općenito.

Načelno, riječ spol koristi se, u primjeni na ljudsku vrstu, za sve one razlikovne osobine koje su biološki i nasljedno uvjetovane, dok rod označava one razlikovne osobine koje su uvjetovane društvenom okolinom i odgojem. (U Hrvatskoj tu definiciju koriste izdanja Centra za ženske studije Zagreb, dok Centar za edukaciju i savjetovanje žena koristi dolje navedenu deficiju po kojoj je spol društveni konstrukt.)

Složene diskusije se vode o tome gdje jedno prestaje, a drugo počinje; feministička politologinja Carole Pateman u knjizi Spolni ugovor posve negira smisaonost te razlike.

Iz ovog razlikovanja proizlazi pojam rodne studije (gender studies) koji se u Hrvatskoj još nije udomaćio (postoje ženske studije), ali u svijetu je priznata disciplina unutar društvenih znanosti.

U SAD se na razliku ukazuje korištenjem termina "male" i "female" za oznaku spola, te "man" i "woman" za oznaku roda. (U Velikoj Britaniji prva dva termina se još uvijek koriste samo za ne-ljudska bića, u značenju "mužjak" i "ženka".) U Hrvatskom, u tom smislu se koriste termini "muško" i "žensko" za spol (naravno, i za druga živa bića), odnosno "muškarac" i "žena" za rod (samo za čovjeka).

Spolni i rodni identitet[uredi VE | uredi]

U posljednje vrijeme postoji tendencija da se u primjeni na čovjeka, u društvenim znanostima, pojmovi "spol" i "rod" definiraju drugačije. U toj upotrebi "spol" je društveni konstrukt (što se gore navodi za "rod"), dok "rod" postaje individualni konstrukt, pri čemu ne postoje samo "muško" i "žensko".

Tako se može definirati:

  • Riječ spol se u društvenoj znanosti definira kao:
    • Društvena i zakonska klasifikacija bioloških karakteristika koja dijeli osobe na samo dvije kategorije na osnovu genitalija i reproduktivnih funkcija (poznate/postojeće kategorije: ženski, muški i interseks).
  • Značenje riječi rod je:
    • Individualni konstrukt vlastitog identiteta/izražavanja koji potvrđuje, negira i/ili nadilazi društveno zadane i formirane spolne i rodne uloge muškaraca i žena kao i cijelu binarnu osnovu „muškog” i „ženskog”.
    • Također, društveni konstrukt spola koji po definiciji određuje društvene uloge muškaraca i žena.

Vidimo da ovdje postoje (barem) tri različita pojma: biološka činjenica, društeni konstrukt i individualni konstrukt (psihološki osjećaj pripadanja odnosno nepripadanja jednom od spolova, ili nečem trećem). Situaciju komplicira i to što se biološka činjenica danas može promijeniti hormonalnom terapijom i operacijom (ne međutim i genetska struktura, tj. postojanje ili nepostojanje spolnog Y-kromozoma; postoje i prirodna odstupanja od pravila). Pod snažnim utjecajem novog mentaliteta usmjerenog na značaj društvenosti, tendencija je danas i u znanstvenoj biološkoj literaturi na engleskom jeziku da se koristi riječ "gender" (rod) a ne "sex" (spol). Tako se pojačava pojmovna zbrka.

Uz to je povezan pojam identiteta.

  • Spolni identitet - podrazumijeva vlastitu spolnu samokoncepciju, ne neophodno ovisnu o spolu koji je pripisan rođenjem. Spolni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Spolni identiteti jesu: žena, muškarac, transeksualna osoba, interseksualna osoba, ali i identificiranje po spolu.
  • Rodni identitet – podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, ne neophodno ovisnu o spolu koji je pripisan rođenjem. Rodni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Rodni identiteti jesu: žensko, muško, transrodno, ali i identificiranje po rodu.
  • Rodna sloboda - pravo svake osobe da izražava svoj rod na način koji izabere; kroz ženskost, androginost, muškost ili bilo koju drugu točku na spektrumu. Ovo uključuje pravo na rodnu neodređenost i rodnu kontradikciju. Jednako je važno da svaka osoba ima pravo da odredi, uvjetuje ili mijenja spol na način koji joj odgovara, bio muški, ženski ili bilo koji drugi na spektrumu. Ovo uključuje pravo na fizičku neodređenost i kontradikciju.

(Vidi još razjašnjenja na tu temu u člancima LGBTIQ pokret i transrodnost.)

Rodne norme i uloge[uredi VE | uredi]

  • rodne norme definiraju "primjereno" i "prihvatljivo" rodno izražavanje, odnosno ponašanje. One se provode pomoću pozitivnih i negativnih sankcija koje se mogu promatrati kao sredstvo očuvanja i zadržavanja tradicionalnog sustava rodnih normi.
  • rodne uloge - se dodljeljuju prema rodnom društvenom statusu. Kako je taj društveni sustav rodnih odnosa patrijarhalan, rodne uloge se dodijeljuju po stečenom statusu na štetu žena. Tako su u izrazito patrijarhalnim društvima gotvo jedine rodne uloga ženâ: majka, kućanica, odgajateljica.

Rodne uloge su povezana s rodnim izražavanjem, a oboje su definirane rodnim normama. Rodno izražavanje se može promatrati kao način na koji neko sebe izražava kroz vanjsku prezentaciju, izgled, kroz ponašanje, oblačenje, frizuru, glas, tjelesne karakteristike ili druge vanjske oznake.

Rodna nejednakost[uredi VE | uredi]

Razvoj feminizma doveo je do skretanja pozornosti na podređeni položaj žena u mnogim društvima, a većinom su feministice (sociologinje) stvorile teorije rodne nejednakosti. Iz toga se može razlikovati nekoliko feminističkih pristupa:

  • radikalni feminizam
  • marksistički i socijalni feminizam
  • liberalni feminizam
  • crni feminizam
  • postmoderni feminizam


Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=37376
  2. http://proleksis.lzmk.hr/46572/
  3. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=34395

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Michael Haralambos, Martin Holborn, Sociologija, Golden marketing, Zagreb, 2002.