Sveučilište La Sapienza

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Sveučilište Sapienza u Rimu
Sapienza – Università di Roma
Slika kampusa Borromini SantIvo.jpg
Godina osnutka 1303.
Tip javno Sveučilište
Broj studenata 112.500
Lokacija Rim, Italija
Službena stranica http://www2.uniroma1.it/default_e.php/
Ovaj okvir treba zamijeniti infookvirom.

Sveučilište La Sapienza u Rimu poznato i pod kraćim imenom La Sapienza autonomno je i javno sveučilište u Rimu u Italiji. Sapienza je najveće sveučilište u Italiji po broju studenata, i najstarije od četiri javnih rimskih sveučilišta. Riječ sapienza znači mudrost ili znanje. Prema QS World University Rankings iz 2010. nalazi se na 190. mjestu u svijetu.

Zgrada La Sapienze nalazi se uz baziliku San Pietro in Vincoli.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovao ga je papa Bonifacije VIII. 1303. godine.

Sramotno tjeranje pape Benedikta XVI.[uredi VE | uredi]

2008. se godine dogodio sramotni događaj za ovo sveučilište. Zbio se nakon što je papa Benedikt XVI. bio pozvan posjetiti ovo sveučilište prigodom svečanoga otvaranja nove akademske godine, što je bio trebati biti prvi papin izlazak iz Vatikana 2008. godine.[1]

Manjinska (samo 67 od 4500 profesora te nekih studentskih skupina[1], te nekolicina studenata uglavnom solidarne ultraljevičarske, antiklerikalne pomoći s drugih Sveučilišta[2]), a vrlo glasna skupina profesora, zbog svojeg neznanja, apriorističkih predrasuda i negativnih stereotipa o katoličkoj Crkvi i samom papi (krivi stereotip o Crkvi kao kočničaru znanosti), prosvjedovala je zbog posjeta pape Benedikta XVI. ovom sveučilištu (potpisala je peticiju protiv papina dolaska na inauguraciju ovog sveučilišta, a povodom nekog Ratzingerovog govora iz 1990.[2]), zbog čega je na kraju posjet i odgođen.[3] Ironična je činjenica da je u tom govoru u Parmi iz 1990. ondašnji kardinal Ratzinger rekao stvari, a antiklerikalni ultraljevičari izvukli su iz konteksta njegovu rečenicu, tek toliko da bi naivni povjerovali da je taj profesorsko-studentski prosvjed "spontani bijes slobodoumnih fizičara"[2]. U toj je rečenici Ratzinger citirao Feyerabenda, filozofa znanosti, koji je ustvrdio da je u Galilejevom vremenu Crkva bila vjernija znanosti od samog Galileja pa je stoga proces protiv Galileja bio razuman i opravdan.[2] Kontekst je biog govor o tome kako je znanost u tim vremenima gubila vjeru u samu sebe te je zapravo branio samog Galileja.[2]

Po svemu sudeći radilo se o osobama koje iako su mahom fizičari (skupina je prosvjed obrazložila navodnim negativnim Papinim izjavama o "slučaju Galilej"), nisu su dostatno razumjele u fiziku, osobito u to da papa Benedikt XVI. izvrsno poznaje gradivo fizike, [3] odnosno radilo se o osobama koje se boje se čuti što papa želi reći, boje se Crkve i koji se boje dati prostora i vidljivosti Crkvi, [1] pa ju nedemokratskim metodama ti isti "demokratski" prosvjednici žele spriječiti drugoj strani (Crkvi) reći što ima kazati. Ovu militantnu ljevičarsku akciju osudili su mnogi ugledni znanstvenici, među ostalim u Hrvatskoj akademik Vladimir Paar[3], u Italiji profesor medicinske genetike Bruno Dallapiccola sa ovog istog sveučilišta,[1], prof. Daniela Biondo i prof. Nicola Galizia[4] i dr., predstavnici mjesnih obrazovnih vlasti (koji "neprihvatljivima polemike i tonove koje koriste neki profesori i studenti protiv te inicijative, kao da bi poziv najvišem autoritetu Katoličke Crkve bio 'napad' na laicitet državnih institucija i samu autonomiju znanosti"),[4] skupina mladih don Orionove zajednice (čini ju 500 studenata iz toga dijela Italije, mnogi su studenti La Sapienze)[4], talijanski predsjednik i premijer (oboje uvjereni ljevičari) bili su konsternirani i ispričali su se[2] i tako dalje.

Slučaj La Sapienze pokazao je kako je antiklerikalistička struja povukla liberalnu kulturu prema ponoru autogetoizacije i nedemokratske netolerancije.[2]

Wikicitati „Zar se ne stide oni koji su potpisali taj apel što žele spriječiti govoriti osobi svjetskoga glasa? Poštovanje prema osobi čije se ideje ne mora dijeliti, ali na sveučilištu mora biti gostoprimstva za svakoga, posebice možemo biti sretni što na naše sveučilište dolaze istaknuti likovi”
(prof. Bruno Dallapiccola[1])
Wikicitati „"Svi prigovori i inicijative kojima se želi spriječiti susret pape Benedikta XVI. s akademskom zajednicom sveučilišta La Sapienza u Rimu 17. siječnja u ozbiljnoj su i očitoj opreci sa samim duhom kojim mora odisati jedno sveučilište. Sveučilište, mora za sve biti mjesto slušanja, prostor sučeljavanja mišljenja i vježbaonica dijaloga u kojima sazrijeva čovjekova osobnost. Na sveučilištu i u samoj demokraciji nikoga se ne može sprječavati da govori a ponajmanje onoga koji, poput Pape, svojim učenjem predstavlja autoritet i svjetionik za milijune ljudi u cijelome svijetu. U odnosu prema Papi postoje "neosnovane predrasude i duboko nerazumijevanje velike poruke svijetu kulture o mogućem prijateljstvu između razuma i vjere o kojem on svjedoči".”
(Silvia Sanchini i Tiziano Torresi, članovi predsjedništva Talijanskog katoličkog sveučilišnog saveza (FUCI) u priopćenju od 14. siječnja 2008.[4])

Poznati studenti[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Radio Vatikan, hrvatski program Akademska zajednica o Papinu posjetu sveučilištu "La Sapienza, 15. siječnja 2008.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Mr. Karlo Vinković: Nedemokratski obračun s papom. La Sapienza popustila manjini. Ukupan broj profesora i predavača na Sveučilištu La Sapienza je 4500, peticiju je potpisalo njih 68. Hrvatsko slovo, str. 29, petak, 25. siječnja 2008.
  3. 3,0 3,1 3,2 Iz krstionice. Akademik Vladimir Paar o odgodi Papina posjeta La Sapienzi: Neukusno i neozbiljno. Hrvatsko slovo, str. 8, petak, 25. siječnja 2008. (IKA)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Papa je dobrodošao na sveučilište La Sapienza 15.01.2008 | 10:53 | IKA V - 99693/1

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]