Svileničevke

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Svilenice
Lastavičnjak (Cynanchum acutum)
Lastavičnjak (Cynanchum acutum)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Gentianales
Porodica: Asclepiadaceae
Juss., 1789
Područje života
Sinonimi
Asclepiadaceae Borkh. (nom. cons.)
Periplocaceae Schltr. (nom. cons.)
Plumeriaceae Horan.
Stapeliaceae Horan.
Vincaceae Vest
Willughbeiaceae J. Agardh
Hoja (Hoya carnosa)
Svilenica ili cigansko perje (Asclepias syriaca)
Plod klinače (Gomphocarpus fruticosus)

Svilenice (Asclepiadaceae) porodica su dvosupnica s oko 400 rodova i približno 2 000 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka raširenih pretežno u kišnim šumama tropskih i suptropskih područja.

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Radijalno simetrične cvjetove svilenica čini čaška od 5 lapova koji su pri dnu srasli, vjenčić od 5 latica i poseban pavjenčić (krunica) sastavljen od žljezdastih ili krpastih, odn. ljuskastih privjesaka na prašnicima.

Plod je sastavljen od dvaju mnogosjemenih mjehura, a svaka sjemenka ima čuperak dugih dlaka.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj prirodno u dolinama sredozemnih rijeka rastu brkva ili luštrika (Periploca graeca) i lastavina ili lastavičnjak (Cynanchum acutum) a uzgajaju se kao ukrasne penjačice. Neke su se svilenice iz uzgoja raširile u okoliš npr. hoja (Hoya carnosa) podrijetlom iz istočne Azije i Australije, klinača (Gomphocarpus fruticosus) podrijetlom iz Južne Afrike i svilenica ili cigansko perje (Asclepias syriaca) podrijetlom iz Sjeverne Amerike. [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1986., ISBN 978-953-6036-40-0