Svileničevke
| Svilenice | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lastavičnjak (Cynanchum acutum)
|
||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||
| Sistematika | ||||||||||
|
||||||||||
| Područje života | ||||||||||
| Sinonimi | ||||||||||
| Asclepiadaceae Borkh. (nom. cons.) Periplocaceae Schltr. (nom. cons.) Plumeriaceae Horan. Stapeliaceae Horan. Vincaceae Vest Willughbeiaceae J. Agardh |
Svilenice (Asclepiadaceae) porodica su dvosupnica s oko 400 rodova i približno 2 000 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka raširenih pretežno u kišnim šumama tropskih i suptropskih područja.
Opis biljke[uredi]
Radijalno simetrične cvjetove svilenica čini čaška od 5 lapova koji su pri dnu srasli, vjenčić od 5 latica i poseban pavjenčić (krunica) sastavljen od žljezdastih ili krpastih, odn. ljuskastih privjesaka na prašnicima.
Plod je sastavljen od dvaju mnogosjemenih mjehura, a svaka sjemenka ima čuperak dugih dlaka.
Rasprostranjenost[uredi]
U Hrvatskoj prirodno u dolinama sredozemnih rijeka rastu brkva ili luštrika (Periploca graeca) i lastavina ili lastavičnjak (Cynanchum acutum) a uzgajaju se kao ukrasne penjačice. Neke su se svilenice iz uzgoja raširile u okoliš npr. hoja (Hoya carnosa) podrijetlom iz istočne Azije i Australije, klinača (Gomphocarpus fruticosus) podrijetlom iz Južne Afrike i svilenica ili cigansko perje (Asclepias syriaca) podrijetlom iz Sjeverne Amerike. [1]
Izvori[uredi]
- ↑ Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1986., ISBN 978-953-6036-40-0