Tatre
| Tatre | |
|---|---|
| Gorje | |
 Gerlachovský štít, najviši vrh Slovačke i Tatri | |
| Položaj | |
| Koordinate | 49°10′N 20°08′E / 49.167°N 20.133°E |
| Država | Slovačka, Poljska |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh • visina: | Gerlachovský štít 2655 m |
| Ostali vrhovi | Gerlachovská veža (2 642) ,Lomnický štít (2 633) |
  Tatre  Tatre Tatre na zemljovidu Karpata  | |
Ovo je glavno značenje pojma Tatre. Za naselje u općini općini Hrpelje – Kozina u Sloveniji pogledajte Tatre(Hrpelje - Kozina, Slovenija).Tatre (slovački: i poljski: Tatry) su planinski lanac koji se prostire na granici Slovačke i Poljske. Najveći dio planine s najvišim vrhovima nalazi se u Slovačkoj uključujući i najviši vrh Gerlachovský štít s 2655 metara.
Položaj[uredi | uredi kôd]
Planinski lanac se nalazi u sjevernoj Slovačkoj i južnoj Poljskoj površine od oko 750 km ² od čega se 600 km ² nalazi se na području Slovačke. Tatre su jedini planinski lanac iz karpatske skupine koji je alpskoga tipa. Tatre su najviše planine Karpata s 25 vrhova viših od 2 500 metara nadmorske visine. Glavni dio Visokih Karpata je ledenjak. Tatre također dijele crno morski i baltički sljev. Najviši dio Tatri su Visoke Tatre.
Podjela[uredi | uredi kôd]
- Zapadne Tatre (slovački: Západné Tatry, poljski: Tatry Zachodnie)
- Istočne Tatre (Východné Tatry, Tatry Wschodnie) koje se djele na:
- Visoke Tatre (Vysoké Tatry, Tatry Wysokie)
- Bijele Tatre (Belianske Tatry, Tatry Bielskie)
Klima[uredi | uredi kôd]
Planina leži u umjerenom pojasu u srednjoj Europi. Ona je važna prepreka za kretanje zračnih masa. Brdovita planina uzrokuje različitu klimu u pojedinim dijelovima planine. Posljedice globalnog zatopljenja na Tatrama počele su biti vidljive 1980. godine.
Vjetrovi[uredi | uredi kôd]
Prosječna brzina vjetra je 6 m/s. Vjetrovi se djele na:
- Južni vjetrovi na sjevernoj strani
- Zapadni vjetrovi u podnožju planine (Orawa-Nowy Targ kotlina)
- Fen vjetrovi (poljski: halny) najčešće se javljaju između listopada i svibnja. To je topao i suh vjetar.
Temperatura[uredi | uredi kôd]
Najniža temperatura zimi može biti i do -40 °C, dok ljetna temperatura može doseći 33 °C. Temperatura također ovisi o visini i osunčanosti.
Padaline[uredi | uredi kôd]
Najviše oborina zabilježeno je na sjevernim obroncima. U lipnju i srpnju mjesečnim količina oborina dostiže oko 250 mm. Padaline se javljaju od 215 do 228 dana u godini. Grmljavinske oluje pojave se u prosjeku 36 dana godišnje.
Snijeg[uredi | uredi kôd]
Maksimalna debljina snijega iznosi 320 cm u ožujku. Vrhovi su ponekad pokriveni snijegom tijekom cijele godine, a česte su i lavine.
Nacionalni parkovi[uredi | uredi kôd]
Slovački Tatranski nacionalni park (TANAP, Tatranský národný park) je osnovan 1949. godine, dok je poljski Tatranski narodni park (TPN, Tatrzański Park Narodowy) osnovan 1954. godine. Oba parka su 1993. uvrštena u UNESCO-ovu listu zaštićenih biosfera.
Skijaški centri[uredi | uredi kôd]
Tatre su poznate i po svojim skijaškim centrima, kao što su Vysoké Tatry, koje obuhvaćaju nekadašnje samostalne centre Štrbsko Pleso, Starý Smokovec, Tatranská Lomnica, Poprad u Slovačkoj i Zakopane u Poljskoj.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica grada Vysoké Tatry
- Službena stranica grada Zakopane
- TANAP Slovački nacionalni park Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. travnja 2005. (Wayback Machine)
- TPN Poljski nacionalni park
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tatre |