Slovačka

Izvor: Wikipedija

Republika Slovačka Slovenská Republika
Zastava Grb
Geslo nema
Himna Nad Tatrou sa blýska
Glavni grad	Bratislava
Službeni jezik	slovački
Vlada
- Predsjednik	Ivan Gašparovič
- Predsjednik Vlade	Robert Fico
Neovisnost	podjelom Čehoslovačke 1. siječnja 1993.
Površina	126. po veličini
- ukupno	49.036 km²
- % vode	~0 %
Stanovništvo	103. po veličini
- ukupno (2001.)	5.379.455
- gustoća	109/km²
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	87.32 milijardi $ (60.)
- po stanovniku	16,041 $ (45.)
Valuta	euro 1) (100 centa)
Pozivni broj	+421
Vremenska zona	UTC +1 UTC +2 ljeti
Internetski nastavak	.sk
1) Do 1. siječnja 2009. slovačka kruna

Republika Slovačka (slovački: Slovensko) država je u Srednjoj Europi, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Sadržaj 1 Povijest 2 Politika 3 Pokrajine 4 Zemljopis 5 Gospodarstvo 6 Promet 7 Stanovništvo 8 Državni praznici (neradni dani) 9 Izvori 10 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Slovačke

Slovaci su se u 5. stoljeću naselili na današnjem području Slovačke. U 7. stoljeću Slovačka je bila središnji dio Samova carstva. Praslovačka država 9. stoljeća, poznata kao Velika Moravska, primila je Ćirila i Metoda, te se proširila pod kraljem Svatoplukom. Slovačka je u 11. stoljeću postala dio mađarskog kraljevstva, te je ostala u Mađarskoj, a kasnije u Austro-Ugarskoj, do 1918. godine. Tada se Slovačka ujedinila s Češkom i susjednom Moravskom, pa je stvorena Čehoslovačka. Nakon što je Münchenski sporazum 1938. godine ukinuo Čehoslovačku, Slovačka je postala zasebna republika pod kontrolom Trećeg Reicha. Tu je veliku ulogu odigrao i katolički nadbiskup Jozef Tiso.

Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod vlašću Sovjetskog Saveza od 1945. nadalje. Kad je 1989. pala komunistička vlast, došla je Baršunasta revolucija, čime su stvorene dvije države sljednice Čehoslovačke - Slovačka i Češka su se razdvojile 1. siječnja 1993. Slovačka je postala članica Europske Unije u svibnju 2004. godine. 1. siječnja 2009. godine Slovačka je uvela euro kao jedinstvenu valutu. Dotadašnja kruna ostala je u upotrebi još slijedeća dva tjedna, ali samo neslužbeno kako bi se stanovništvo priviklo na promjenu valute.

[uredi] Politika

Detaljniji članak o ovoj temi: Politika Slovačke

Slovački šef države je predsjednik, koji se bira na izravnim općim izborima svakih pet godina. Veći dio izvršne vlasti ima predsjednik vlade, koji je obično vođa najveće stranke ili većinske koalicije u parlamentu. Imenuje ga predsjednik. Ministre imenuje predsjednik na prijedlog predsjednika vlade.

Najviše zakonodavno tijelo Slovačke je jednodomni parlament, Državno vijeće Republike Slovačke (Národná Rada Slovenskéj Republiky), sa 150 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine proporcionalnom metodom. Najviše sudsko tijelo Slovačke je Ustavni sud (Ústavný súd), koji presuđuje ustavna pitanja. 13 članova ovog suda imenuje predsjednik na temelju popisa kandidata koje predlaže parlament.

Predsjednik Slovačke je Ivan Gašparovič, koji je na predsjedničkim izborima 2009. u dva kruga porazio Ivetu Radičovu, čime je započeo svoj drugi mandat.^[1]

[uredi] Pokrajine

Detaljniji članak o ovoj temi: Pokrajine Slovačke

Slovačka se administrativno dijeli na 8 pokrajina (kraje, jednina kraj), od kojih se svaka zove po pokrajinskom sjedištu.

Teritorijalno i samoupravno, Slovačka se od 2002. dijeli na 8 vyššie územné celky, kratica VÚC (Više teritorijalne jedinice) i 8 samosprávne kraje (samoupravne pokrajine), ali sve se to poklapa s 8 kraje:

• Banskobystrický kraj - sjedište: Banská Bystrica
• Bratislavský kraj - sjedište: Bratislava
• Košický kraj - sjedište: Košice
• Nitriansky kraj - sjedište: Nitra
• Prešovský kraj - sjedište: Prešov
• Trenčiansky kraj - sjedište: Trenčín
• Trnavský kraj - sjedište: Trnava
• Žilinský kraj - sjedište: Žilina

(u svim ovim imenima, umjesto riječi "kraj" može stajati "VÚC" ili "samosprávny kraj")

"Kraje" se oduvijek dijele na okruge (okresy, jednina okres).

[uredi] Zemljopis

Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Slovačke

Slovačka je djelomično planinska zemlja. Karpati se protežu preko većeg dijela sjevera zemlje. U slovačke Karpate spadaju i Tatre, planine koje su popularno odredište za skijanje. Na njima je i najviši vrh Slovačke, Gerlachovský štít (2.655 m).

Nizine se mogu naći na jugozapadu (uz Dunav) i jugoistoku zemlje. Osim Dunava, glavne slovačke rijeke su Váh i Hron.

Slovačka ima umjerenu klimu, sa svježim ljetima i hladnim, vlažnim zimama.

[uredi] Gospodarstvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Gospodarstvo Slovačke

Slovačka je pri kraju tranzicije iz planske ekonomije u moderno tržišno gospodarstvo. Dzurindina vlada postigla je napredak 2001. godine u pogledu stabilizacije makroekonomije i strukturne reforme. Glavne privatizacije su obavljene, sektor bankarstva je gotovo posve u vlasništvu stranaca. Sve je više inozemnih investicija. Slovačko je gospodarstvo 2000. godine premašilo očekivanja unatoč recesiji na ključnim izvoznim tržištima. Buđenje domaće potražnje u 2002. godini, djelomično zbog porasta stvarnih plaća, nadoknadilo je sve sporiji rast izvoza, pa je gospodarstvo doseglo najvišu točku još od 1998. godine. Solidna domaća potražnja potakla je gospodarski rast od 4,4% u 2002. godini. Zbog velikog rasta izvoza, gospodarstvo je u 2003. godini poraslo za 4,2%. Nezaposlenost, koja je iznosila 19,8% krajem 2001. godine, znatno se smanjila u 2003, u 2009 cca. 11%.

[uredi] Promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Promet Slovačke

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Slovačke

Većina stanovništva su Slovaci (86%). Mađari su glavna manjina (9,7%)^[2], a žive na jugu i istoku Slovačke.

Ostale manjine: Romi, Česi, Rusini, Ukrajinci, Nijemci i Poljaci.

Hrvati žive u nekoliko sela: Hrvatski Jandrof (Bratislava-Jarovce), Bratislava-Čunovo, Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob) i Devinsko Novo Selo (Bratislava-Devínska Nová Ves). Imaju kulturne veze s gradišćanskim Hrvatima u Austriji. Od 1990. godine Hrvati u Slovačkoj organizirani su u "Hrvatski kulturni savez". Imaju desetak folklornih društava i festival hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu. Postoji i dijalektološki rječnik hrvatskoga govora u Devinskom Novom Selu.

Ustav jamči slobodu vjeroispovijesti.

Većina građana Slovačke su katolici (69%); druga najveća skupina su protestanti (9%).

[uredi] Državni praznici (neradni dani)

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Dan osnivanja Republike Slovačke	Deň vzniku Slovenskej republiky	Slovačka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Čehoslovačke
6. siječnja	Sveta tri kralja	Zjavenie Pána
klizni datum	Veliki petak	Veľký piatok	dva dana prije Uskrsa
klizni datum	Uskrsni ponedjeljak	Veľkonočný pondelok	dan nakon Uskrsa
1. svibnja	Praznik rada	Sviatok práce
8. svibnja	Dan pobjede nad fašizmom	Deň víťazstva nad fašizmom	kraj 2. svjetskog rata
5. srpnja	Dan Ćirila i Metoda	Sviatok svätého Cyrila a Metoda	godine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo
29.kolovoza	Obljetnica slovačkog narodnog ustanka	Výročie SNP	Slovaci su 1944. podigli ustanak protiv nacističke Njemačke
1. rujna	Dan slovačkog ustava	Deň Ústavy Slovenskej republiky	godine 1992. usvojen je ustav (buduće) neovisne Slovačke
15. rujna	Žalosna Gospa	Sviatok Panny Márie Sedembolestnej	svetica zaštitnica Slovačke
1. studenog	Svi sveti	Sviatok všetkých svätých
17. studenog	Dan borbe za slobodu i demokraciju	Deň boja za slobodu a demokraciu	u spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Baršunastu revoluciju.
24. prosinca	Badnjak	Štedrý deň
25. prosinca	Božić	1. sviatok vianočný
26. prosinca	Sveti Stjepan	2. sviatok vianočný

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

• The Slovak Republic Government Office - službena stranica slovačke vlade
• Predsjednik - službena stranica predsjednika
• Národná Rada - službena stranica parlamenta
• Slovensko.com - vijesti o Slovačkoj na engleskom
• Hrvati u Slovačkoj- stranica Hrvata u Slovačkoj