Teški akutni respiratorni sindrom
Izvor: Wikipedija
Teški akutni respiratorni sindrom ili SARS (engl. Severe Acute Respiratory Syndrome) je zarazna bolest koja se prvi puta promatrala u studenome 2002. godine u kineskoj pokrajini Guangdong[1], a šire je aktualna od početka veljače 2003. godine zbog većeg broja oboljelih u Hong Kongu, Singapuru, Vijetnamu, Tajvanu i Bangkoku, od kojih su polovica bili zdravstveni djelatnici koji su brinuli o oboljelima. Uzročnik teškog akutnog respiratornog sindroma bio je do početka izbijanja epidemije nepoznati Coronavirus iz porodice Coronaviridae. Nakon nekoliko mjeseci istraživanja danas se zna kako je teški akutni respiratorni sindrom etiološki povezan s novim, do sada nepoznatim, Coronavirusom SARS-CoV (SARS-associated Coronavirus). Dokazi SARS-CoV infekcije nađeni su u oboljelih od SARS-a u više zemalja (serološki ili RT-PCR pozitivitet, porast virusa na kulturama).[2]
[uredi] Simptomi
Vrijeme inkubacije iznosi dva do sedam dana, a simptomi su prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji:
- iznenadna i brzo rastuća, visoka temperatura (preko 38 °C)
- upala sluznice ždrijela s kašljem i promuklošću
- otežano disanje
- bolovi u mišićima
- glavobolja
- atipična upala oba plućna krila, rendgenska snimka pluća na početku bolesti pokazuje infiltrate kod gotovo 80% bolesnika
- u hematološko-biokemijskim nalazima kod većine bolesnika nema odstupanja od normale. Leukopenija (<3.5X10 /L) se nalazi kod 33.9% bolesnika, limfopenija (<1.0x109/L) u 69.6% te trombocitopenija u 44.8%.[3]
[uredi] Izvori
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Teški akutni respiratorni sindrom koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez konzultacije s liječnikom! |

