Tenochtitlán

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Tenochtitlán (izgovor: Tenočtitlan) je bio glavni grad carstva Asteka i plemensko središte Tenočka (Tenochcas), vodečeg astečkog plemena, koje ga je prema legendi osnovalo na mjestu gdje su ugledali orla na kaktusu kako ždere zmiju. Nalazio se na otoku na jezeru Texcoco, na mjestu gdje je danas grad Meksiko. Tenochtitlan je na vrhuncu moći bio jedan od najvećih gradova svijeta s oko 200.000 stanovnika.

Grad su uništili španjolski konkvistadori. Na ruševinama Tenochtitlana sljedećih stoljeća izgrađen je Mexico City, a jezero Texcoco postupno je isušeno.

Geografija[uredi VE | uredi]

Tenochtitlan je pokrivao 8 do 13,5 četvornih kilometara. Bio je na zapadnoj strani plitkog jezera Texcoco. S kopnom je povezan putevima, koji su vodili preko jezera sjeverno, južno i zapadno. Putevi su bili isprekidani mostovima, koji su omogućavali prolaz čamaca. Mostovi su se mogli povući za potrebe obrane grada. Grad je bio ispresijecan mrežom kanala, tako da se do svih dijelova grada moglo doći pješice ili čamcem.

Jezero Texcoco bilo je najveće od pet povezanih jezera doline Meksika. Jezero je bilo malo slano, tako da se voda akvaduktima dovodila do grada.

Plan grada[uredi VE | uredi]

Grad je bio podijeljen u četiri zone. Svaka je zona imala 20 četvrti, a svaka četvrt bila je ispresijecana ulicama. Postojale su tri glavne ulice u gradu, koje su vodile prema tri izlaza iz grada. Svaka četvrt bila je obilježena naročitom djelatnošću. Svaka je imala i tržnicu, ali je postojala i glavna za čitav grad.

U središtu grada nalazile su se javne zgrade, hramovi i škole. Ceremonijalno središte bilo je veliko 300 metara. Postojalo je oko 45 javnih građevina, koje uključuju glavni hram, hram Quetzalcoatla, hram sunca, zidovi lubanja s lubanjama žrtvovanih bogu sunca i drugi. Izvan glavnog trga bila je Montezumina palača sa 100 soba, od kojih je svaka imala kupaonicu. Grad Tenochtitlan bio je izuzetno simetričan. Sva gradnja morala je biti odobrena od strane dužnosnika gradskog planiranja.

Zoološki vrtovi[uredi VE | uredi]

Montezumina palača imala je dva zoološka vrta. U jednom su bile ptice grabljivice, a u drugom ostale ptice, gmazovi i sisavci. O životinjama se brinulo oko 300 ljudi.

Postojao je i botanički vrt i akvarij.

Ova slika prikazuje orla koji stoji na kaktusu i proždire zmiju, što je za Asteke bio znak za osnivanje grada.

Djelatnosti[uredi VE | uredi]

Grad je imao prosjaka, lopova i prostitutki. Samo su invalidi smjeli prositi. Postojala su dva tipa prostitutki. Jedne su bile namijenjene ratnicima i nisu naplaćivale svoj rad.

Mali brodovi prolazili bi kroz grad i skupljali smeće. Postojalo je oko 1.000 čistača.

Povijest[uredi VE | uredi]

Asteci su 1325. osnovali grad Tenochtitlan. Imali su proročanstvo po kojem će naći teren za novi grad, na mjestu gdje vide orla kako jede zmiju na vrhu kaktusa na stijeni okruženoj vodom. To su ugledali na malom močvarnom otoku na jezeru Texcoco. To viđenje danas se nalazi na meksičkom grbu i zastavi.

Grad je bio nazvan po astečkom poglavici Tenoču.

Razvila se moćna kultura, a astečko carstvo dominiralo je nad ostalim meksičkim plemenima. Mali prirodni otok proširen je i tu nastaje grad Tenochtitlan. Taj grad postaje najmoćniji u Sjevernoj Americi. Poslije jedne poplave grad je ponovno izgrađen u grandioznom stilu.

Španjolski konkvistador Hernán Cortés 8. studenog 1519. došao je u Tenochtitlan. U to se vrijeme vjerovalo da je to jedan od najvećih gradova svijeta. Od europskih gradova samo su Pariz, Venecija i Istanbul bili veći. Procjene su bile da grad ima 200.000 stanovnika. Hernán Cortés, poslije višemjesečne opsade i razaranja, 13. kolovoza 1521. zauzeo je grad. Ostatak je grada razoren. Na ruševinama Tenochtitlana izgrađen je Mexico City.

Povezani članci[uredi VE | uredi]