Pariz

Pariz; Paris
	Pariz, Eiffelov toranj
; Zastava	; Grb
	Nadimak: La ville des lumières ("Grad svjetlosti")
	Geslo: Flvctvat nec mergitvr; (latinski: "Bacana valovima, ona ne tone")
	Koordinate: 48°52′N 2°19′E / 48.867°N 2.317°EKoordinate: 48°52′N 2°19′E / 48.867°N 2.317°E
Država	Francuska
Pokrajina	Île-de-France
Departman	Departman 75 (Pariz)
Prva naselja	3. stoljeće pr. Kr.
Izvorno ime	Lutetia
Osnivač	Kelti
Nazvan po	keltskom plemenu Parisii
Vlast
- Vrsta	Gradsko vijeće (conseil de Paris)
- Gradonačelnik	Bertrand Delanoë (PS)
Površina
- Ukupna	105,4 km2
Najveća visina	130 m
Najmanja visina	28 m
Stanovništvo (1999./2005.)
- Grad	2.166.200
- Gustoća	20.552 stanovnika/km2
- Područje utjecaja	11.174.740
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	75001 - 75020 i 75116
Pozivni broj	+33 1
INSEE kod	75056 ili 75101-75120
Svetac zaštitnik	Sveta Geneviève
Portal na hr wiki	Francuska
	Službena stranica paris.fr
Karta
	; Položaj Pariza u Francuskoj

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Pariz (fra. Paris) je glavni i najveći grad Francuske te jedna od svjetskih metropola. Leži na objema obalama rijeke Seine, u sjevernoj Francuskoj, u pokrajini Île-de-France. Grad ima 2.166.200, a metropolitansko područje 11.174.740 stanovnika (2005.) Pariz je centar kulturnog, političkog, industrijskog i trgovačkog života cijele države, a pored toga je centar umjetnosti, mode i kulinarstva čitavoga svijeta. Karakteristične su industrije modnih artikala, parfema, nakita, igračaka, kemikalija, automobila, zrakoplova i dr. Grad je i jedna od najjačih svjetskih turističkih destinacija, čemu pridonose dvije međunarodne zračne luke - Charles de Gaulle i Orly, te zračna luka za domaći promet Le Bourget.

Osobitost Pariza su sjajne široke ulice (bulevari i avenije) i trgovi. Najpoznatiji dijelovi grada su: Montparnasse, Montmartre (brežuljak poznat kao umjetnička četvrt, na 126 m nadmorske visine, čime je ujedno i najviša točka Pariza, s brojnim noćnim zabavištima - Moulin Rouge, Folies Bergère..), studentski Quartier Latin, parkovi Tuileries, Champs-Élysées, Luxembourg, Bois de Boulogne, groblje Père-Lachaise, znamenita konjska trkališta Longchamp i Auteuil itd.

Među kulturnim i obrazovnim ustanovama su sveučilište Sorbonne (osnovano 1253., 1970. podijeljeno u 13 manjih sveučilišta), konzervatorij École des Beaux-Arts i druge visoke škole, mnoga kazališta (Opéra, Comédie-Française), muzeji Louvre i Luxembourg, nacionalna knjižnica s više od 10 milijuna svezaka itd.

Ile de la Cite predstavlja "srce" Pariza, s najstarijim i najznamenitijim građevinama, od gotičkog i baroknog do renesansnog stila.

Sadržaj

1 Povijest
2 Zemljopis
3 Znamenitosti
4 Gospodarstvo
5 Galerija
6 Vanjske poveznice
- 6.1 Ostali projekti

[uredi] Povijest

Prve naseobine na tlu današnjeg Pariza javljaju se u 3. stoljeću p. n. e. Tamo su živjeli Parisii, keltsko pleme, prema kojem je grad dobio ime. Rimljani su taj prostor osvojili 52. g.p.K. nakon što je Cezar ugušio pobunu Gala. Rimljani su osnovali naselje Lutetia Parisiorum koji je bio jedan od najvećih rimskih gradova u tom prostoru. 212. godine je Lutetia preimenovana i nazvana Paris. U 3. st. je sv. Denis postao prvi biskup grada. 451. godine je taj prostor napao hunski vođa Atila, ali nije napao sam grad.

U 5. st. su grad osvojili Franci i kralj Klodvig I. ga je učinio svojom prijestolnicom. Tada je većina zgrada u gradu bila drvena. 585. godine je grad poharao požar. Pariz je bio glavni grad Franačke države do 751. godine kad ga je Karlo Veliki preselio u Aachen.

845. i 885. su Pariz napali Vikinzi. 987. ga je francuski kralj Hugo Capet ponovo učinio svojom prijestolnicom. Nakon toga je grad naglo narastao i dobio na značenju kao kraljevska prijestolnica. 1163. je sagrađena katedrala Notre Dame. Grad je postao značajan centar trgovine. Većina trgovaca je bila organizirana u organizaciju Hanse Parisienne. Razvija se znanost i kultura. Kralj Filip II. je sagradio zidine i počeo graditi palaču Louvre. U 14. st. je grad pogodila kuga. 1357. je Étienne Marcel poveo pobunu trgovaca protiv kralja koja je ugušena. Nakon toga je sagrađena tvrđava Bastilja.

U 14. i 15. st. je vođen Stogodišnji rat između Francuske i Engleske. Englezi su 1420. zauzeli Pariz, a Francuzi su ga vratili 1429. uz pomoć Ivane Orleanske. 1572. su u Bartolomejskoj noći poubijani protestanti u gradu.

Grad je posebno narastao u 17. st. u doba kraljeva Luja XIII. i Luja XIV. koji su provodili politiku prosvijećenog apsolutizma i gradili mnoge raskošne građevine, od kojih se ističe dvorac Versailles u predgrađu. Pariz je bio centar svih događanja vezanih uz Francusku revoluciju koja je počela rušenjem tvrđave Bastilje 1789. Bio je glavni centar Napoleonovog carstva. Nakon pada Napoleona se vraća francuski kralj protiv kojeg su dignute revolucije 1830. i 1848.

Kralj Napoleon III. je 1853. imenovao gradskim prefektom Georgesa-Eugènea Haussmanna. On je najzaslužniji za prepoznatljiv izgled Pariza. Proveo je urbanu reformu i izgradio moderni Pariz sa pravilnim širokim ulicama i mnogim parkovima. Stvorio je idealan grad čiji dizajn se često kopirao u svijetu.

1871. je pruska vojska zauzela Pariz nakon predaje Francuske i u Versaillesu je proglašeno ujedinjenje Njemačke. Iste godine je došlo do pobune građana Pariza koji su zauzeli grad i proglasili "Parišku komunu". To je bila prva država sa socijalističkim uređenjem u povijesti. Trajala je 18. ožujka do 28. svibnja 1871. kad su snage odane francuskoj vladi zauzele Pariz.

Kraj 19. st. se u Parizu naziva "lijepo razdoblje" (Belle Époque). Tada su izgrađene mnoge reprezentativne građevine, uključujući i Eiffelov toranj. 1900. je otvoren metro. Tokom 1. svj. rata je vlada evakuirana u Bordeaux jer se strahovalo da će njemačke snage zauzeti Pariz. To se ipak nije dogodilo jer su Nijemci zaustavljeni na rijeci Marni.

Njemačka vojska je početkom 2. svj. rata bez borbe zauzela Pariz i on je bio pod okupacijom tokom rata. Oslobođen je 19. kolovoza 1944. također bez velikih borbi, tako da nije mnogo oštećen tokom rata. Hitler je naredio da njemačka vojska u povlačenju uništi Pariz, ali je njemački zapovjednik grada Dietrich von Choltitz odbio izvršiti naređenje i grad predao bez borbe. Nakon rata se Pariz dalje razvija i modernizira kao glavni grad moderne Francuske.

[uredi] Zemljopis

Pariz se nalazi na sjeveru Francuske. Reljef je nizinski (Pariška zavala). Unutar grada postoji nekoliko brežuljaka. Kroz grad prolazi rijeka Seine koja meandrira i na njoj postoji nekoliko riječnih otoka (najznačajniji su Île Saint-Louis i Île de la Cité).

Klima je umjerena oceanska. Oceanski utjecaj se prvenstveno ogleda u relativno malim godišnjim amplitudama temperature (razlikama najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca). Padalina ima dovoljno (ne previše) i ravnomjerno su raspoređene tokom godine.

[uredi] Znamenitosti

Pariz ima izrazito velik broj kulturno-povijesnih znamenitosti koje su poznate u svijetu. Najpoznatiji simbol Pariza je Eiffelov toranj sagrađen 1889. godine u povodu Svjetske izložbe. Najpoznatija pariška crkva je gotička katedrala Notre-Dame (Naše Gospe) sagrađena na riječnom otoku Île de la Cité. Druga poznata crkva je Bazilika Sacré-Cœur (Svetog srca) sagrađena na brdu Montmartre.

Louvre je jedan od najpoznatijih i najposjećenijih svjetskih muzeja. Drugi značajni muzeji su Muzej d'Orsay i Centar Georges Pompidou. Poznati spomenik je Slavoluk pobjede na kraju Elizejskih polja (široke ulice s brojnim luksuznim građevinama). Na početku Elizejskih polja je najveći pariški trg Place de la Concorde sa egipatskim obeliskom iz Luksora.

Poznata je Napoleonova grobnica nazvana Palača invalida (Hôtel des Invalides). Najpoznatije gradsko groblje je groblje Père-Lachaise na kojem su pokopani poznati pisci i umjetnici. Ostala poznata groblja su groblje Montparnasse i groblje Montmartre. Poznate grobnice su u Panteonu (bivšoj katoličkoj crkvi u kojoj su pokopani mnogi velikodostojnici).

Najznačajnije gradske palače su Hôtel de Ville (renesansa), Palais Royal (klasicizam) i Trocadéro. La Défense je moderna poslovna četvrt s neboderima i modernim građevinama (u ostalim dijelovima Pariza je zabranjeno graditi visoke zgrade).

U predgrađu je dvorac Versailles, jedan od najpoznatijih svjetskih dvoraca. To je bivši kraljevski dvorac i jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija. Nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

[uredi] Gospodarstvo

Gospodarsko blagostanje Pariza i regije koja ga okružuje zasnovano je na financijskim institucijama, turizmu i transportu. Krajem 20. stoljeća teška se industrija povukla iz Pariza u druge dijelove Francuske, ostavivši prostor za drugačiju vrstu razvoja: u gradu sada djeluju modne kuće (Moët Hennessy Louis Vuitton), draguljarnice i ostali proizvođači luksuznih predmeta, smješteni zapadno od Louvrea, a farmaceutske, elektroničke i automobilske tvrtke preselile su se u predgrađe.

Turizam je, s preko 30 milijuna turista godišnje, svakako jedna od najvažnijih privrednih grana u Parizu. Kulturna i umjetnička slika Pariza privukla je i velik broj izdavačkih kuća.

[uredi] Galerija

Eiffelov toranj	Bazilika Sacre-coeur	Palača invalida (Napoleonova grobnica)
Trg Place de la concorde s egipatskim obeliskom	Katedrala Notre-Dame	Slavoluk pobjede
Elizejska poljana	Gradska vijećnica	Louvre
La Défense	Versailles	Muzej d'Orsay