Teretana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sprave za vježbanje

Teretana (često netočno poistovjećena s fitness centrom) gimnastička je dvorana u kojoj je smještena oprema za tjelovježbu, odnosno za ciljano jačanje, nadogradnju ili održavanje mišićnog sustava, a najčešće u sklopu fitness centra.[1] Obično se oprema i prostor teretane dijele na nekoliko zona; glavna radna zona, kardio zona te zone za grupno i individualno vježbanje. Danas mnogi fitness centri u sklopu teretane nude i brojne druge usluge, kao što su wellness, sauna, kafići, snack barovi i slične. Fitness centri su otvoreni za široku javnost, a posjećuju ih i profesionalni športaši.

Preteče[uredi VE | uredi]

Jedna od najranije otvorenih teretana sličnih modernom konceptu teretane, otvorena je 1847. godine u Parizu.[2] Teretana u Santa Monici je 1947. godine otvorena za širu javnost.[3]

Glavna radna zona[uredi VE | uredi]

Gotova svaka teretana ima nešto slično glavnoj radnoj zoni koju čine slobodni utezi (bučice, štange za utege) i sprave za vježbanje. U ovoj se zoni obično nalaze velika ogledala koja služe promatranju i uvježbavanju pravilnog izvođenja vježbi te sigurnosti samih vježbača. Kućne teretane se obično sastoje samo od ove zone.

Kardio zona[uredi VE | uredi]

Ovu zonu čini razna oprema za kardiovaskularne vježbe, često zvane i aerobne vježbe. Trake za trčanje, sobni bicikli i sprave za veslanje su najčešći primjeri opreme za ovu vrstu vježbi.

Odjeli za skupno i individualno vježbanje[uredi VE | uredi]

Svaki noviji fitness centar nudi neku od usluga vježbanja uz vodstvo uglavnom stručnog športskog instruktora. Postoji velik broj programa za skupno i individualno vježbanje, najčešće aerobik, boks, karate, step, pilates, joga, trbušni ples, ponekad i HIT (high intensity training) trening visokog intenziteta.

Opasnosti[uredi VE | uredi]

Teretanu se često povezuje s opasnošću po kralježnicu te rast i razvoj mladih. Navedene tvrdnje su uglavnom medicinski neutemeljene.[4] Međutim, svaka kriva upotreba, manjak opreza i razumnosti može ishoditi neželjenim posljedicama po osobu neovisno o uzrastu. U teretani postoji mogućnost susretanja s velikim težinama i s tehnički zahtjevnim vježbama što zahtijeva iskustvo, stručnost i dobro opće zdravstveno stanje. Maloljetnici smiju ići u teretanu, uz prethodni (ali, u nas nažalost ne nužni) liječnički pregled i naposlijetku stručni nadzor pri vježbanju.[5]

Prednosti[uredi VE | uredi]

Teretana nudi mogućnost sustavne i ciljane tjelovježbe uz pratnju stručnjaka, stalne uvjete za vježbanje. U pravilu se financiraju mjesečnim članarinama svojih članova koji u teretanama mogu vježbati po satnici ili neograničeno tijekom radnog vremena teretane.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19mURd7&keyword=teretana
  2. Buck, Josh (1. prosinca 1999.). The Evolution of Health Clubs. Club Industry. ClubIndustry. pristupljeno 27. veljače 2010. “Hippolyte Triat, a former vaudevillian strongman, opened a gymnasium in Paris in 1847, apparently responding to this rising interest in exercise. The Gymnase Triat is significant because it was among the first clubs to charge for membership; the gym had different rates for men, women and children [...]”
  3. Roberts, Scott (1996). The business of personal training, str. 134, Human Kinetics. Pristupljeno 27. prosinca 2010.. “The earliest health clubs designed for the general public were probably the ones started back in 1947 when Vic Tanny opened an exercise facility in a Second Street loft in Santa Monica, California.” ISBN 978-0-87322-605-9
  4. http://www.fitness-trening.com/tekstovi/Metodicke-osnove-treninga-snage-kod-djece.pdf
  5. http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/smiju-li-skolarci-dizati-utege/18/1970/1/

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Teretane i zdravstveni klubovi