Tramvajski promet u Szczecinu

Izvor: Wikipedija

Tramvajski promet u Szczecinu
slika
slika
Tramvaj Moderus Beta u Szczecinu
Opće informacije
Država Poljska
Grad Szczecin
Otvaranje 23. kolovoza 1879.
Elektrifikacija 1896.-1900. godine
Operator Tramwaje Szczecińskie
WWW ts.szczecin.pl
Infrastruktura
Duljina trase 64 km
Širina kolosijeka 1435 mm
Depoi 2
Operacija
Linije 12
Duljina linije 112,80 km
Dijagram
dijagram
dijagram

Tramvajski promet u Szczecinu je tramvajski sustav u Szczecinu u Poljskoj. Prvi tramvaj pušten je u promet 23. kolovoza 1879. godine.[1] U početku je vozio konjski tramvaj, a prva električna linija uvedena je 1896. Ščećinski tramvajski sustav ima ukupnu dužinu tračnica od 64 km i 12 tramvajskih linija. Javnim tramvajskim prijevozom upravlja tvrtka Tramwaje Szczecińskie.[2]

Širina kolosijeka je 1435 mm. Napon kontaktne mreže iznosi 600 V.

Linije[uredi | uredi kôd]

Trasa Duljina Vrijeme putovanja Stajališta
Głębokie ↔ Potulicka 9,4 km 34-35 min 20
Dworzec Niebuszewo ↔ Turkusowa 11,5 km 30 min 17-18
(Zajezdnia Pogodno) – Las Arkoński – Pomorzany 8,7 km 33-34 min 22
Krzekowo ↔ Pomorzany 7,7 km 26-27 min 18
Krzekowo ↔ Stocznia Szczecińska 7,6 km 28-29 min 17-18
Gocław ↔ Pomorzany 10,9 km 35-36 min 23-24
Krzekowo ↔ Turkusowa 14,1 km 36 min 21-22
Gumieńce ↔ Turkusowa 13 km 32-33 min 19
Głębokie ↔ Potulicka 8,9 km 32-35 min 18
Las Arkoński ↔ Gumieńce 9,5 km 36 min 22-23
Ludowa ↔ Pomorzany 8,7 km 35 min 19-20
Dworzec Niebuszewo ↔ Pomorzany 6,9 km 29 min 18

Vozni park[uredi | uredi kôd]

Vozni park je raznovrstan i sastavljen je od nekoliko tipova tramvaja različitih proizvođača. Radnim danom u prometu je 203 tramvajskih motornih kola.

Današnji[uredi | uredi kôd]

Slika Tip Godine proizvodnje Broj primjeraka
Konstal 105Ng/2015 2000. 12
Konstal 105N2k/S/2000 2001. 14
Protram 105N2k/D/2000 2007. 6
Tatra KT4DtM 1974. – 1997. 73
Tatra T6A2D 1988. – 1999. 52
Moderus Alfa HF09 2008. 2
Moderus Alfa HF10AC 2011. 12
PESA 120NaS 2011. 6
PESA 120NaS2 2013. 22
Moderus Beta 2014. 2

Povijesni[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]