Tukani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Tukani. Za druga značenja, pogledajte Tukan (zviježđe) i Tukano (indijanci).
Tukani
Tukan duginog kljuna, Ramphastos sulfuratus
Tukan duginog kljuna, Ramphastos sulfuratus
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Piciformes
Porodica: Ramphastidae
Vigors, 1825.
Područje života
Rodovi

Andigena
Aulacorhynchus
Pteroglossus
Ramphastos
Selenidera

Tukani (lat. Ramphastidae) su porodica ptica iz reda Piciformes. Imaju izuzetno velik kljun, a vrsta sa najvećim kljunom je toko tukan (Ramphastots toco), sa duljinom kljuna od 23 cm. U bliskom su srodstvu sa barbetima i potiču od zajedničkog pretka.

Toko tukan (Ramphastots toco)
Šareni tukan (Ramphastos dicolorus)

Opis[uredi VE | uredi]

Šareni aracari (Pteroglossus torquatus)

Tukani su nezgrapne ptice veličine od 29 cm i 130 g kod vrste Pteroglossus inscriptus do 63 cm i 680 g kod toko tukana. Imaju upadljiv veliki kljun koji je kod mužjaka obično duži. Iako izgleda težak, vrlo je lagan jer tanka rožnata prevlaka prekriva šuplju unutrašnjost kljuna, u kojoj su isprepletene brojne potporne palice.[1] Ponekada se kljun slomi, ali neke ptice uspjevaju dugo preživjeti, pa čak i kada im je slomljen velik dio kljuna.

Tukani se hrane uglavnom voćem, ali također i kukcima i nekim kralježnjacima;[2] neke vrste i aktivno love guštere, zmije, ptiće i ptičija jaja.[3] Tokom pljačkanja gnijezda veliki kljun prestraši roditelje ptića i oni ne napadaju tukana; u napad kreću tek kada tukan odleti i pokaže svoja nezaštićena leđa. Kljun tukanima omogućava i da budu dominantni u odnosu na druge ptice koje se hrane voćem. Imaju dug jezik i nazubljen kljun i često su im goli dijelovi kože na licima jarko obojeni. Neke vrste blijedih očiju imaju tamne šare ispred i iza crne zjenice, te zbog toga izgleda kao da imaju vodoravni prorez.

Perje tukana je šareno i postoje razne kombinacije: crna sa crvenom, žutom i bijelom, crna i zelena sa žutom crvenom i kestenjastom bojom itd. Ne pokazuju izražen spolni dimorfizam, osim kod vrsta roda Selenidera i nekih arasarija.

Oglašavaju se neglazbenim kreštanjem, groktanjem i sličnim zvukovima, ali nekolicina ih izvodi glazbeno cviljenje i kliktanje.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Svi se tukani gnijezde u dupljama drveća, a neke vrste preuzimaju napuštena gnijezda djetlića ili barbeta ili ih ponekada otjeraju i prošire rupu. Prostorija za gnijezdo je neobložena i tu ženka snese 1-5 bijelih jaja koja inkubiraju oba roditelja 15-18 dana. Ptići su potpuno goli bez imalo perja. Nakon izlijeganja mladunci ostaju u gnijezdu sljedećih 40 do 60 dana, a hrane ih oba roditelja.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Tukani nastanjuju Južnu Ameriku od Meksika do sjeverne Argentine. Staništa su im prašume i savane. Rijetko ih se viđa iznad 3650 m nadmorske visine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Pulse - Spring 2005 newsletter. University of California, San Diego Jacobs School of Engineering (Spring 2005). pristupljeno 2009-06-29
  2. Remsen, J.V. Remsen, Jr.; Hyde M.A. & A. Chapman. (1993) "The Diets of Neotropical Trogons, Motmots, Barbets and Toucans" The Condor 95 (1): 178–92.
  3. Robinson, S.K. (1985) "Coloniality in the Yellow-Rumped Cacique as a Defense against Nest Predators" Auk 10 (3): 506–19.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: tukani
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: tukani